Četiri “štedljive” članice Evropske unije predstavile su danas svoj prijedlog paketa poticaja za pomoć Evropskoj uniji u prevladavanju krize koju je prouzročila pandemija koronavirusa, istaknuvši pritom da odbacuju bilo kakav mehanizam udruživanja evropskog duga.
Holandijaa, Austrija, Danska i Švedska traže pomoć u obliku jednokratnih zajmova
Holandijaa, Austrija, Danska i Švedska, poznate i kao “štedljiva četvorka”, traže hitnu pomoć za koronavirusom teško pogođene zemlje u obliku jednokratnih zajmova pod povoljnim uvjetima koji će se odobriti u iduće dvije godine, po prijedlogu koji je objavio ured austrijskog kancelara Sebastiana Kurza.
Usto, u skladu s prijedlogom, posuđeni novac mora se “usmjeriti na aktivnosti koje najviše pridonose oporavku, poput istraživanja i inovacija, jačanja zdravstvenog sektora i zelene tranzicije”.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak su iznijeli plan ‘težak’ 500 milijardi eura, čija je svrha oživljavanje ekonomije uništene posljedicama pandemije covida-19, kroz dosad neviđen mehanizam udruživanja evropskoga duga.
Činjenica da se Njemačka uključila u ideju o zajedničkome dugu smatra se presudnim zaokretom u evropskoj saradnji.
No “štedljiva četvorka” i dalje odbija bilo kakvo međusobno udruživanje državnog duga, smatrajući da bi takav potez najnediscipliniranijim i najslabijim evropskim ekonomijama neupitno omogućio da profitiraju zahvaljujući ‘jeftinijem’ financiranju koje bi ‘palo’ na ekonomski snažnije zemlje sjeverne Evrope.
U zamjenu za takvu pomoć, spomenute bi se zemlje trebale obavezati na to da će provesti dalekosežne reforme, kao i ispoštovati doneseni proračunski okvir.
Predstavnici četiriju zemalja smatraju i da će biti potrebno donijeti mjeru “zaštite troškova od prevara” tako da se u proces uključe evropski tužitelji i svi koji su odgovorni za borbu protiv korupcije.
Prijedlogom se odbija potencijalno “značajno povećanje” proračuna EU, kako je predviđeno planom Macron-Merkel.
Umjesto toga, proračun EU bi se trebao “modernizirati”, a uštede bi se mogle ostvariti kroz “redefiniranje prioriteta u sektorima koji najmanje pridonose oporavku”.
Zauzvrat bi troškovi koji su povezani s posljedicama covida-19 mogli biti povlašteni ili privremeno povećani. S obzirom na sumorne ekonomske prognoze za ovu godinu, “dodatna sredstva za EU, unatoč načinu financiranja, još će snažnije opteretiti državne proračune”, stoji u objavi četiriju zemalja.
Iduće bi sedmice Europska komisija trebala predstaviti vlastiti plan poticaja ekonomskog oporavka nakon krize.
Prijedlog “štedljivih” članica odmah je danas kritizirao italijanski ministar za evropske poslove. Teška recesija s kojom se sučeljava EU “traži ambiciozne i inovativne prijedloge” jer je “u opasnosti unutrašnje tržište i sve koristi koje ono nosi Evropljanima”, napisao je na Twitteru ministar Enzo Amendola.
“Dokument ‘štedljivih’ zemalja je odbrambeni i neodgovarajući. 27. maja je potrebno više hrabrosti (od Evropske komisije)”, napisao je Amendola.
Italijanski ministar je svojoj objavi priložio grafikon koji pokazuje da bogatije članice, među kojima je i “štedljiva” četvorka, imaju više koristi od zajedničkog tržišta dok su među onima kojima zajedničko tržište nosi korist manju od prosjeka EU uglavnom članice s juga i istoka Evrope kojima je pomoć EU najpotrebnija.
Izvor: Hina
