Švicarski naučnici otkrili su neobično ponašanje bumbara kojim potiču rano cvjetanje biljaka. Zamijetili su da ovi kukci opnokrilci iz porodice pčela, kada ne pronađu polen, grickaju lišće biljaka koje još nisu u cvatu.
Čini se da ‘šteta’ koju na taj način počine, zavara biljku te ona počne cvasti, ponekad i do 30 dana ranije nego što je to uobičajeno.
U časopisu Science švicarski su naučnici napisali da u laboratoriju nisu uspjeli ponoviti ovaj ‘trik’ bumbara s istim rezultatima.
Bumbari su odlični oprašivači za usjeve poput paradajza i borovnica i među prvim su pčelama koje se pojave svake godine kako bi svoj posao obavljali tokom čitave duge sezone.
No unatoč ključnoj ulozi koju imaju u oprašivanju, broj bumbara se, kao i mnogih drugih oprašivača, posljednjih desetljeća znatno smanjio.
Nedavna studija o klimatskim promjenama pokazala je da sve više vrućih dana u Evropi i Sjevernoj Americi ubrzava njihovo izumiranje. Novo otkriće o bumbarima moglo bi biti značajno za njihov dugoročni opstanak.
Švicarski su naučnici ustanovili da biljke koje su oštetili bumbari cvjetaju i 30 dana ranije od neoštećenih te 25 dana ranije od onih koje su biolozi oštetili u laboratoriju.
Otkrili su da pčele u nedostatku polena grickaju listove biljaka koje još nisu procvale.
Profesorica Consuelo de Moraes, s odjela za sisteme zaštite okoliša pri Državnom tehnološkom institutu u Zuerichu, koja je u laboratoriju proučavala ovaj fenomen, smatra da grickanjem pčele biljkama upućuju specifične znakove.
“Radi se vjerovatno o lučenju nekih sokova o čemu još ništa ne znamo, no planiramo istražiti”, rekla je.
Ona i njezini kolege su ustanovili da, kada ima polena, pčele ne oštećuju biljku. Pretpostavljaju i da bi biljke, a ne bumbari, u ovom procesu mogle imati glavnu ulogu.
Za biljke koje ovise o oprašivanju ključno je da cvjetaju kad su u blizini oprašivači poput bumbara.
Moguće je, kaže Moraes, da su neke biljke razvile strategiju cvjetanja u trenutku kada osjete da pčele njihovu lišću nanose štetu.
Više saznanja o odnosu između bumbara i cvatnje biljaka moglo bi pridonijeti tome da ovi insekti postanu otporniji na promjene u životnoj sredini.
“Fascinantno je koliko toga još uvijek ne znamo o organizmima za koje mislimo da ih dobro poznajemo. Nevjerovatno je to savršenstvo prirode u svim njezinim oblicima”, rekla je De Moraes.
Izvor: Hina
