Švedska je usvojila plan “imuniteta krda”, koji je podrazumijevao opuštenije mjere u borbi protiv korona virusa, ali je istraživanje vlade otkrilo da je samo 7,3 procenata ljudi u Stokholmu razvilo antitijela potrebna za borbu protiv bolesti do kraja aprila.
Švedska je bila jedina zemlja na svijetu koja je odlučila da ne uvodi blokadu u borbi protiv korona virusa, verujući da populacija može da izgradi “imunitet krda” na virus.
I Ujedinjeno Kraljevstvo je razmatralo da borbu protiv nove bolesti vodi sa ovim pristupom, ali je ubrzo promijenila taktiku i uvela blokadu na nacionalnom nivou 23. marta.
Dok je ostatak Evrope bio zatvoren, Švedska je nastavila normalno da živi – škole, restorani, barovi, prodavnice i bioskopi ostali su otvoreni, ali je na kraju marta ipak zabranila okupljanja iznad 50 ljudi.
Sada vidimo rezultate te odluke, koju je donio Anders Tegnel, epidemiolog švedske Agencije za javno zdravstvo.
Još uvijek daleko od “imuniteta krda”
Švedska, sa populacijom od 10,3 miliona ljudi, ima jednu od najviših stopa smrtnosti po glavi stanovnika zbog Kovid-19.
Zemlja je zabilježila 6,08 smrti na milion stanovnika tokom sedmodnevnog perioda – više nego UK (5,57), Belgija (4,28) i SAD (4,11).
U poređenju sa susjednom Norveškom, koja je u blokadu ušla 12. marta, švedska stopa smrtnosti za milion stanovništva iznosi 408,44, dok je u Norveškoj skoro desetina od toga, 43,35, prema sajtu “Our World in Data’s”.
Do kraja aprila otkriveno je da je samo 7,3 odsto stanovnika Stokholma razvilo antitijela na Kovid-19, prema nacionalnoj studiji. Nedavne brojke pokazuju da je taj procenat sada oko 20, ali i dalje daleko od 60 odsto potrebnih za proglašavanje “imuniteta krda”.
Bivši državni epidemiolog Anika Linde, koja je radila za vrijeme dvije nedavne epidemije, svinjskog gripa 2009. i epidemije Sarsa 2012. godine, kaže da je vlada Švedske pogriješila što nije uvela potpunu blokadu kao ostatak kontinenta.
Blokada, kako je rekla za Gardijan, kupila bi dragocjeno vrijeme za postavljanje strategije za krizne situacije.
“Mislim da nam je trebalo više vremena da se pripremimo. Da smo se zatvorili veoma rano, tokom tog vremena bili bismo u mogućnosti da se uvjerimo da imamo ono što je neophodno za zaštitu ugroženih”, objasnila je ona.
Danas, broj umrlih od korona virusa u Švedskoj iznosi 4.266, a skoro polovina žrtava su stariji pacijenti u domovima.
Da li je plan Tegnela o “imunitetu krda” propao? Ili ni blokada ne bi donijela nikakve razlike?
“Mislim da je to veoma teško znati. Broj smrtnih slučajeva u Švedskoj uglavnom se nalazi u ustanovama za bolesne, starije ljude. Imali smo nesrećno širenje u tim objektima na isti način kao što su to imale neke druge zemlje, ali ne i naši nordijski susjedi. To je nešto što pokušavamo da istražimo”, rekao je Tegnel.
On je dodao kako su se ti ljudi sretali sa mnogo drugih, čak i u blokadi.
“Njih ne možete da izolujete. Zaključavanje ne bi zaustavilo širenje po domovima za stare. Kada je riječ o broju smrtnih slučajeva, to se nije odvijalo onako kako smo se nadali. S druge strane, veza između naše osnovne strategije u usporavanju širenja – ako bi to zaista, dugoročno uticalo na ukupan broj smrtnih slučajeva u društvu, još nije jasna”, istakao je on.
Epidemiolog je dodao kako “imaju najmanje 10, možda 10 puta viši nivo imuniteta kod stanovništva, što znači da su mnogo dalje u širenju nego u drugim zemljama”.
Broj smrtnih slučajeva u zemljama u Skandinaviji:
Švedska: 4.266
Danska: 568
Finska: 313
Norveška: 236
Izvor: Telegraf
