Ljetna turistička sezona na svim destinacijama u Bosni i Hercegovini ulazi u finiš. Konačan kraj mnogi radnici nažalost dočekuju s problemima, strepnjom i iščekivanjem kada će pandemija postati prošlost, a granice se otvoriti za sve turiste.
Blagaj pored Mostara jedna je od najatraktivnijih destinacija u Hercegovini. Biser koji krasi prelijepa Buna bogata ribom, prepoznatljiv je po čuvenoj Derviškoj tekiji, koja je vjekovima jedno od najpoznatijih dovišta u BiH. Nažalost, broj posjeta i u Blagaju, s dolaskom koronavirusa, drastično je opao.
Tokom prvog vala sve je stalo, a stvari su se donekle popravile s ukidanjem restrikcija i mogućnošću dolazaka makar domaćih turista. Upravo oni bili su i jedini gosti u ovom gradiću, napominje dugogodišnji turistički radnik Ado Drljević u izjavi za Anadolu Agency (AA).
– Otprilike, posjetilo nas je 25 posto od broja posjetilaca u najlošijoj sezoni prije pandemije. Tokom maja, juna, jula i augusta imali smo goste iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine i zahvaljujući njima sezona je u određenom procentu spašena – istakao je Drljević.
Vjeruje da će Svjetska zdravstvena organizacija uskoro ponuditi lijek za COVID-19, te da će naredna godina biti vedrija za turističke radnike u svijetu.
– Idemo dalje i gledamo ka budućnosti. To se moralo desiti. Istina, teško je opstati i izgurati do naredne sezone, jer mjeseci koji slijede sasvim sigurno će biti mnogo teži – dodaje Dljević.
Slično razmišlja i dugogodišnji ugostiteljski radnik Hamzo Klarić.
– Promet u restoranima, prema pretpostavkama nas radnika, manji je za 60 posto u odnosu na prošlu sezonu. Ovog puta imali smo samo državljane Bosne i Hercegovine, koji su iskreno dobri gosti, bez obzira na lošiju platežnu moć našeg naroda u odnosu na strance – kazao je Klarić.
I on se pribojava za ishode u jesenjim i zimskim mjesecima.
– Ovdje je dobra zarada do prve kiše. Kasnije je lošije, jer u zimskom vremenu nema mnogo turista. Ovu godinu ćemo nekako zaključiti, vidjet ćemo šta nam donosi naredna – naglasio je Klarić.
U Blagaju su ove sezone najviše profitirali vlasnici vikendica uz rijeku ili vikendica s bazenima. Većina je svoje nekretnine iznajmljivala gostima i za to naplaćivala za bh. prilike veliki novac.
