Uz vatromet, u Sarajevu je večeras otvorena novoobnovljena zgrada Olimpijskog muzeja, kulturnog blaga Sarajeva i Bosne i Hercegovine koje je pravi svjedok vremena turbulentnih dešavanja u bh. prijestolnici, prenosi Anadolu Agency (AA).
Svečani čin otvaranje novoobnovljenog Muzeja bit će upisano zlatnim slovima u kalendar kao dan kada je građanima vraćen taj značajan objekat u kojem će, osim podsjećanja na 1984. godinu i tadašnju Zimsku olimpijadu u Sarajevu, biti i dio posvećen još jednom sportskom događaju koji je održan u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, EYOF 2019. godine.
Cijelu manifestaciju na viši nivo podigao je i dolazak Princa od Monaka, Alberta II, koji je ovom događaju prisustvovao i kao predstavnik predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Thomasa Bacha i cijele olimpijske porodice.
Oživljavanjem olimpijskog duha Sarajevo, glavni grad BiH ponovo je večeras u epicentru svjetske javnosti, a predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo pozdravio je prisutne uz ukazivanje na značaj obnove i otvaranja Olimpijskog muzeja.
“Danas je poseban dan, dan kada ponovo potvrđujemo vrijednosti na kojima su sagrađeni najsvjetliji momenti naše olimpijske historije. Istorije koja je pokazala čitavom svijetu da možemo organizovati najvažniju smotru radosti, mira, zajedništva i tolerancije. Snaga Olimpijskih igara 1984. godine je u njihovoj univerzalnosti, jer su baš ove igre imale snagu da ujedine čovječanstvo i, pored svih njegovih različitosti, učine boljim i mirnijim mjestom za život. Istom tom snagom odisao je i EYOF 2019. godine, koji je bio odraz naših najvećih vrijednosti na djelu“, kazao je Rađo.
Rađo je dalje kazao da je olimpijski duh trajni eliksir, a da su Olimpijske igre hodočašće ka prošlosti i vjera u budućnost te je dodao da upravo to predstavlja Olimpijski muzej u Sarajevu.
Rađo se zahvalio predsjedniku Međunarodnog olimpijskog komiteta Bachu na video poruci koju je poslao povodom otvaranja obnovljenog muzeja.
Gradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka je u obraćanju prisutnima poželio dobrodošlicu u novoobnovljenu zgradu Olimpijskog muzeja u Sarajevu.
“Mi smo na početku našeg mandata kazali da ćemo obnoviti sve srušene simbole ovog grada. Polako, naš san postaje java. Večerašnja noć je dokaz za to. Ovaj muzej, naš grad, Bosnu i Hercegovinu odbranili su najbolji sinovi naše zemlje“, kazao je Skaka i odao počast svim poginulim borcima odbrane Sarajeva i BiH.
On se zahvalio svima koji su u aprilskoj noći 1992. godine gasili i spašavali Olimpijski muzej te je kazao da se među tim borcima posebno ističe Edin Numankadić.
“Dame i gospodo, poštovane Sarajke i Sarajlije, mi ćemo nastaviti graditi i vrijedno raditi kako bi Grad Sarajevo bio što ljepši i što bolji. Na tom putu nećemo posustati niti jednog trenutka“, poručio je Skaka.
Inače, Vila Mandić, odnosno Olimpijski muzej je kulturno blago koje je pravi svjedok vremena turbulentnih dešavanja u Sarajevu. Objekat koji je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH još 2009. godine proglašen nacionalnim spomenikom u okviru kompleksa vila iz austrougarskog perioda u sarajevskoj Petrakijinoj ulici, koju osim Vile Mandić čine vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua.
Za Vilu Mandić je navedeno da je izgrađena 1903. godine za poznatog sarajevskog advokata i političara, doktora Nikolu Mandića. Autor projekta je arhitekta Karl Paržik. Nakon Prvog svjetskog rata, objekat je imao sve predispozicije da lako promijeni namjenu, tako da je u ovu vilu smještena rezidencija ambasadora Velike Britanije
Nakon Drugog svjetskog rata objekat je nacionaliziran i proglašen je društvenom svojinom.
U vilu je, 1945. godine, smješten Konzulat SAD-a čime je ostvaren kontinuitet diplomatsko-konzularne namjene objekta, koju je imao od kraja Prvog svjetskog rata.
Sredinom druge polovine 20. vijeka objekat ponovo mijenja svoju funkciju, i u njega se smještaju društveno-političke institucije tadašnje socijalističke države.
Na dan otvaranja igara, 8. februara 1984. godine, u objektu je otvoren Muzej XIV zimskih olimpijskih igara. Rad Muzeja je prekinut aprila 1992. godine, kada je početkom agresije na BiH, vila Mandić granatirana i zapaljena
U periodu između 1992. i 1998. godine, zapaljeni objekat bez krova je bio izložen propadanju.
Januara 1998. godine napisan je “Projektni program obnove rekonstrukcije i nove funkcionalne organizacije Muzeja XIV olimpijskih igara u Sarajevu”, autora akademika Ivana Štrausa, na osnovu čega će isti autor izraditi idejno rješenje.
Na osnovu ovog idejnog rješenja, u decembru 1999. godine izrađen je izvedbeni projekat pod nazivom “Olimpijska akademija Sarajevo, izvedbeni projekat sanacije konstrukcije”, autora arhitekte Dragana Bijedića i građevinskog inženjera Vladimira Savkovića, u okviru projektantske kuće “Arhitekt”. Realizacija ovog projekta je započela 2000. godine.
Dolaskom nove gradske vlasti 2017. godine na čelu s gradonačelnikom Skakom, rekonstrukcija Muzeja kao simbola grada, postaje prioritet.
Godinu kasnije počinju intenzivni radovi koji su okončani početkom ove godine s ciljem otvaranja muzeja na Dan Grada Sarajeva što, zbog koronavirusa, nažalost nije učinjeno.
