Prigodnim programom i predavanjem o značaju zaštite kulturnog naslijeđa obilježena je 484. godišnjica rada Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, institucije koja skoro pola milenija sakuplja i čuva relevantno dokumentarno naslijeđe za proučavanje duhovne i kulturne baštine Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).
Predavanje na temu “Zaštita kulturnog naslijeđa u doba Covid-19” održali su bibliotekarka Ejla Ćurovac i konzervator-restaurator Ruhulah Hodžić.
Prisutnima su se također obratili direktor biblioteke Osman Lavić i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, izjavio je kako je ovo vrlo važan jubilej za ovu kulturnu instituciju.
“Svaka godišnjica za našu biblioteku je značajan jubilej. Ove godine to radimo s reduciranim brojem gostiju zbog pandemije, s namjerom da im prezentiramo rad biblioteke u protekloj godini i njenog prilagođavanja okolnostima kao što su to radile druge institucije u datim uvjetima. Želim istaći da je Gazi Husrev-begova biblioteka prije četiri godine formirala digitalnu biblioteku koja je pokazala svoj puni značaj, gdje smo putem te platforme našim korisnicima mogli ponuditi našu bibliotetsku građu. Samo u 2020. godini bilježimo preko 300.000 pristupa ovoj digitalnoj platformi”, rekao je Lavić.
Istakao je da Gazi Husrev-begova biblioteka konstantno provodi potrebne reforme kako bi poboljšala svoj rad i ponudila korisnicima što bolje usluge.
“Biblioteka je stalno u nekim reformama. Nastojimo pratiti zahtjeve vremena i naših korisnika te smo zato prije četiri godine formirali digitalnu biblioteku i taj potez je pokazao puno opravdanje”, kazao je Lavić.
Konzervator-restaurator Ruhulah Hodžić rekao je da postoji određeni izazovi i problemi s kojima su se suočili konzervatori i restauratori tokom pandemije koronavirusa.
“Važno je naglasiti da je zaštita kulturnog naslijeđa suočena sa nekim izazovima u vanrednim situacijama. Stoga je jedna od preporuka da se kulturno naslijeđe i materijalni kulturnog naslijeđa također dezinfikuju”, dodao je Hodžić.
Ovom prilikom, a povodom 150. godina od rođenja reisu-l-uleme Džemaludina Čauševića, upriličena je izložba dijela dokumenata i arhive koju biblioteka posjeduje o ovom reisu-l-ulemi.
Zahvalnica za doprinos radu Gazi Husrev-begove biblioteke dodijeljena je bivšem v.d. direktoru ove institucije emeritusu prof. dr Jusufu Ramiću, kao i četiri zahvalnice donatorima rukopisa i druge bibliotečke građe u 2020. godini.
Biblioteka je osnovana 8. januara 1537. godine i jedna je od najznačajnijih ustanova tog tipa na Balkanu. Biblioteka je tokom svoje bogate istorije nekoliko puta mijenjala lokaciju u Sarajevu, a od 15. januara 2014. godine nalazi se u novoj zgradi na Baščaršiji. Izgradnjom nove zgrade, Biblioteka se vratila u svoj dom, tamo gdje je i osnovana, u kompleks Gazi Husrev-begova vakufa.
Svečanosti je prisustvovao samo uži krug gostiju zbog važećih epidemioloških mjera, uključujući članove Rijaseta, predstavnike Fakulteta Islamskih nauka (FIN), Gazi Husrev-begove medrese, Vakufske direkcije te dio uposlenika Biblioteke.
