Namještanje, odnosno smanjivanje kilometraže je dječija igra, brza i dostupna već za 50-ak eura. Policija pretpostavlja da se brzinomjerom manipuliše sa svakim trećim polovnim automobilom koji se prodaje u Njemačkoj.
Time prevaranti povećavaju vrijednost u prosjeku za 3.000 eura po automobilu i obmanjuju kupce polovnih automobila ili lizing firme, a procijenjena ukupna šteta samo u Njemačkoj iznosi oko 6 milijardi eura godišnje.
Iako je još od septembra 2017, Direktivom EU 2017/1151 propisano da očitavanje brojača kilometara u automobilu mora sistematski da se zaštiti, do danas nema koristi od nje. Kako ističu stručnjaci ADAC-a, nedostaje detaljna uredba koja bi uredila kako bi tačno ta zaštita trebalo da izgleda i koje bi neutralno tijelo trebalo da je provjerava.
Za sada se čini kao da EU direktiva nije ni stupila na snagu, budući da se sa kilometrima još uvijek može manipulisati brzo i jednostavno, pokazuje novo istraživanje ADAC-a. U tu svrhu su procijenjene ponude proizvođača uređaja za podešavanje kilometraže. Rezultat – čim se na tržištu pojave novi modeli vozila, već postoje ponude za manipulaciju kilometražom.
Prevaranti se koriste praktičnim, jednostavnim uređajima za manipulaciju, koji su legalno dostupni već od oko 150 eura. Ovi uređaji sadrže softver pomoću kojeg se velikom većinom automobila može manipulisati bilo kojom kilometražom u roku od nekoliko sekundi. U većini vozila kilometraža se može prilagoditi prema potrebi bez uklanjanja dijelova samo sa spajanjem uređaja za upravljanje na zakonski potrebnu dijagnostičku utičnicu, prenosi “Revija HAK”.
Brojem kilometara se ne upravlja samo neposredno prije prodaje polovnog automobila. Uobičajena je praksa podešavanja kilometraže jer je to tako jednostavno, čak i dok je automobil u upotrebi, tako da se u historiju vozila proizvođačke radionice unose pogrešni podaci i tako simulira manja kilometraža. Na primjer, lizing firme se varaju prema dogovorenoj kilometraži ili preostaloj vrijednosti. Mnoge žrtve su i privatni kupci polovnih automobila.
Zato ADAC apeluje na zakonodavstvo da donesu novu uredbu sa posebnim odredbama, a kupcima polovnih automobila savjetuje da provjere da li postoje odstupanja na autu koji ih zanima:
- Provjerite račune za popravke, izvještaje o izvršenom tehničkom pregledu, račune za gorivo (kada koristite karticu za gorivo, kilometraža je tamo prikazana), datume servisa i kilometre u knjižici vozila ili naljepnice za zamjenu ulja zbog vjerodostojnosti.
- Stupite u kontakt sa prethodnim vlasnikom koji je upisan u potvrde o registraciji. Pitajte ga o dokumentima pomenutim u prvoj tački, kako bi vam pojasnio kilometražu sa kojom je vozilo prodato.
- Ne oslanjajte se na podatke prodavca o broju kilometara. Oni su uglavnom neobavezujući. Insistirajte na tome da se “stvarna kilometraža” navede u pisanom obliku u ugovoru o prodaji.
- Neka se provjera polovnog vozila izvrši kod mehaničara.
- Sa polovnim automobilom obratite pažnju ne samo na kilometražu, već i na stanje održavanja te navike u vožnji prethodnih vlasnika, ako do njih možete doći.
- Neka se u radionici očita memorija grešaka i intervala održavanja.
- U slučaju sumnje, odredite datum proizvodnje kilometar sata i upravljačkih jedinica u radionici: može biti da su oštećene tokom manipulacije, a zatim zamijenjeni.
Izvor: Nezavisne
