Gotovo polovica svjetske populacije podložna je lošoj prehrani, što štetno utiče na zdravlje, no ima i negativne posljedice za planetu na kojoj živimo, ističe se u godišnjem izvještaju koji je u utorak, pod nazivom “Globalni izvještaj o prehrani” (GNR) objavljen prema podacima što su ih prikupile organizacije poput UN-a, FAO-a, WHO-a i Unicefa.
Po podacima GNR-a 48 posto ljudi u svijetu u ovome trenutku konzumira previše ili premalo hrane.
Nastavi li se aktualni trend, svijet neće uspjeti ispuniti osam od devet prehrambenih ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) do 2025.
Posebno se to odnosi na smanjenje broja premršave djece za svoju visinu, zaostajanje djece u razvoju (odnosi se na djecu koja su premala za svoju dob), kao i na smanjenje broja pretilih odraslih osoba.
U izvještaju se kaže da gotovo 150 miliona djece u svijetu, mlađe od pet godina zaostaje u fizičkom razvoju, preko 45 miliona ih je premršavo za svoju dob, a istodobno ih gotovo 40 miliona u svijetu pati od prekomjerne tjelesne težine.
Izvještaj otkriva i da je u svijetu pretilo ili pati od prekomjerne tjelesne težine više od 40 posto muškaraca i žena, što je oko 2,2 milijarde ljudi.
“Broj smrtnih slučajeva zbog loše prehrane, koji se mogao izbjeći ili spriječiti, od 2020. godine porastao je za 15 posto” i danas čini “četvrtinu svih smrtnih slučajeva odraslih osoba u svijetu”, rekla je AFP-u predsjednica grupe nezavisnih stručnjaka GNR-a, Renata Micha.
“Globalni rezultati do kojih smo došli upućuju na to da se u posljednjih deset godina način prehrane stanovništva nije poboljšao te danas predstavlja veliku prijetnju zdravlju ljudi i očuvanju planete na kojoj živimo”, dodala je.
Prema podacima iz izvještaja, ljudi ne konzumiraju preporučene količine namirnica koje su dobre za zdravlje, poput voća i povrća.
Ne iznenađuju da zemlje s niskim dohotkom bilježe najmanju potrošnju ovih namirnica.
Istodobno stanovnici zemalja s višim dohotkom konzumiraju najviše hrane koja ima štetan učinak na zdravlje, a radi se o previše crvenog mesa, mliječnih proizvoda i zaslađenih i gaziranih napitaka. U tim je državama evidentiran najveći broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom.
GNR je izračunao i da je globalna potražnja za hranom u 2018. godini proizvela oko 35 posto emisija stakleničkih plinova.
“Hrana životinjskog porijekla općenito ima veći ekološki otisak po proizvodu od hrane biljnog porijekla”, kaže se u izvještaju.
Na kraju se navodi podatak po kojem pandemija covida-19, ne samo da je globalno znatno narušila prehrambene i zdravstvene sisteme, već je u ekstremno siromaštvo gurnula dodatnih 155 miliona ljudi.
Izvor: Hina / Foto: Shutterstock
