Protekla godina generalno nije bila dobra za Bosnu i Hercegovinu i njene građane. Već sami početak 2021., kada se u novogodišnjoj noći ugasilo osam mladih života od posljedica gušenja plinom u Posušju, najavio je kakva nas godina očekuje. Uz ovu, u oktobru nas je pogodila još jedna slična tragedija kada je u požaru u Brčkom stradalo šest osoba, a među njima i dvoje djece.
Ipak, ovu godinu obilježilo je djelomično zadovoljenje pravde za porodice više od 8.000 ubijenih u Srebrenici 1995. godine, jer je 8. juna ratni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić pravomoćno proglašen krivim za najteže ratne zločine, uključujući genocid, i osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Odlučilo je tako Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MICT) u Haagu. Proglašen je krivim po 10 od ukupno 11 tačaka optužnice.
Mjesec dana poslije obilježena je 26. godišnjica genocida u Srebrenici, kada su ukopani posmrtni ostaci 19 žrtava na mezarju u Potočarima. Kraj ove godine nije dočekala predsjednica Udruženja “Žene Srebrenice” Hajra Ćatić, koja nikada nije pokopala posmrtne ostatke svog sina, novinara Nine Ćatića koji se posljednji put javio u program RTV BiH 10. jula 1995. godine, od kada mu se gubi svaki trag.
U junu ove godine Fata Orlović dočekala je da iz njenog dvorišta u Konjević Polju bude uklonjena nelegalno izgrađena crkva. Svi svjetski mediji prenijeli su tu vijest jer je nana Fata postala simbol upornosti ne odustajući od pravne bitke koja je trajala godinama.
U političkom smislu ovo je također bila vrlo turbulentna godina. Nakon provedenih lokalnih izbora Mostar je konačno dobio novog gradonačelnika. Pred gradonačelnikom Mariom Kordićem i gradskom upravom puno je posla u najvećem hercegovačkom gradu.
Nakon dvanaestogodišnjeg mandata na mjestu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka zamijenio je njemački diplomata Christian Schmidt. Inzko je svoj mandat zaključio nametanjem izmjena Krivičnog zakona kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Upravo to je bio povod za blokadu rada državnih institucija, jer su predstavnici iz Republike Srpske odbili sudjelovati u radu Predsjedništva, Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara BiH dok se ne povuče, po njima, sporni član zakona.
Nastavak najveće političke krize u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, uslijedio je par mjeseci kasnije, kada je Narodna skupština RS donijela je zaključke u vezi prijenosa nadležnosti sa državnih institucija na taj bh. entitet iz oblasti pravosuđa, indirektnih poreza, te sigurnosti i odbrane.
Ova godina, dijelom i zbog blokade rada bh. institucija, završava bez usvojenog državnog budžeta, a institucije su funkcionirale na odlukama o privremenom finansiranju. Tim odlukama moguće je samo finansirati vanjski dug i osnovne obaveze, ali niti jedan od projekata nije moguće realizirati.
Drugu polovinu godine obilježili su i brojni pregovori međunarodnih dužnosnika s predstavnicima političkih partija u Bosni i Hercegovini o izmjenama Izbornog zakona, ali netom prije kraja godine, kada se očekivao neki pomak u dogovoru, međunarodni dužnosnici povukli su se iz pregovora. Posrednici u pregovorima specijalni izaslanik SAD-a za izbornu reformu Matthew Palmer i direktorica za zapadnu Evropu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst, odgodili su medijaciju oko tog pitana.
Iz Delegacije Evropske unije i Ambasade SAD-a u BiH saopćili su da obnovljeni napori na posredovanju u pregovorima pred kraj godine, ne bi urodili plodom, te da će rezultati biti vidljivi, tek kada stranke zajedno budu radile na pronalasku rješenja.
Ova 2021. bila je druga godina pandemije koronavirusa, a vakcinacija bh. stanovništva počela je tek u aprilu, čime je BiH posljednja zemlja regije koja je krenula u taj proces. Kasnilo je dostavljanje vakcina iz COVAX programa, putem kojeg je BiH platila značajan broj vakcina. Uslijedile su donacije, a među prvima vakcine je donirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nažalost, interes za imunizacijom u BiH prilično je nizak, a smrtnost od covid-19 među najvećima u svijetu.
Iako se BiH nekoliko godina borila s velikim prilovom migranata, ove godine broj ljudi koji ilegalnim putem dolaze na teritoriju BiH značajno je smanjen, a država je dijelom riješila pitanje smještaja otvaranjem novog kampa Lipa u Bihaću.
Uz ove probleme, BiH se borila i s prirodnim nedaćama. Od šumskih požara do razornih poplava, koje su donijele brojne nevolje u područjima duž većih rijeka. Na vremenske uvjete žalili su se poljoprivrednici, a na radne najviše rudari.
Godina na izmaku ostat će upamćena i po tome što je 12 naučnika iz Akademije nauka i umjetnosti BiH našlo se na listi najcitiranijih naučnih autora na svijetu iz različitih disciplina, a u pitanju su akademici I naučnici koji iza sebe imaju decenije naučnog rada.
Ove godine održan je Sarajevo Film Festival u hibridnom formatu, a obilježio ga je dolazak frontmena grupe U2 Bona Voxa te cjelokupne ekipe filma “Toma” srbijanskog režisera Dragana Bjelogrlića koji je odlučio da svjetsku premijeru njegov film ima baš u Sarajevu.
Kada je u pitanju oblast kulture film “Quo vadis, Aida” bh. roditeljice Jasmile ove godine pokupio je brojne nagrade. Među njima i jednu od najznačajnijih u oblasti filmske umjetnosti, jer je proglašen za najbolji film u 2021. godini, a bio je i jedan od pet filmova iz cijelog svijeta koji su se borili za Oscara u kategoriji “Strani film”.
U bh. sportu najznačajnije rezultate ove godine ostvarila je plivačica Lana Pudar koja je osvojila brojne medalje, a među njima ističu zlatna i dvije srebrene medalje sa Evropskog juniorskog prvenstva u Rimu, a u finišu godine osvojila je bronzanu medalju na Svjetskom prvenstvu u malim bazenima u Abu Dhabiju.
Uspješne su bile i košarkaške reprezentacije BiH. Košarkašice BiH, predvođene najboljom igračicom svijeta Jonquel Jones, osvojile su peto mjesto na Evropskom prvenstvu te izborile kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Japanu. Rukometaši BiH drugi put su izborili nastup na smotri najboljih evropskih selekcija, dok je nogometna reprezentacija početkom godine dobila novog selektora, Ivayla Peteva, pod čijim vodstvom je ostvarila jedan od najlošijih rezultata u historiji.
Izvor: Fena
