Predsjednik Platforme za progres Mirsad Hadžikadić izjavio je za BHRT da bi elektronski izbori 2022. godine bili ključ za početak prosperitetnije i pravednije Bosne i Hercegovine. On je naglasio da bez elektronskog glasanja, kao korektivnog mehanizma, nema demokratije, pokretanja privrede niti boljitka građana.
Gostujući u emisiji “BHT1 uživo”, Hadžikadić je ocijenio da će Bosna i Hercegovina, ukoliko se dese elektronski izbori, dobiti novu vlast. U protivnom, istakao je, vrijeme je da bh. građani kažu – dosta.
“Ukoliko dođe do elektronskih izbora 2022. godine, imamo početak nove, prosperitetnije, pravednije Bosne i Hercegovine. Ako se slučajno desi da političari koji su danas na vlasti uzrokuju da izbori dođu u pitanje, mislim da je onda vrijeme da građani uzmu stvar u svoje ruke, mirnim putem. Ukoliko dođe do elektronskog glasanja, mi imamo novu vlast. Ukoliko ne dođe, mislim da je vrijeme za građane da kažu – dosta je”, rekao je Hadžikadić.
On vjeruje da će se nakon izbora stvari krenuti u boljem pravcu.
“Ja sam optimista u smislu ekonomskog i političkog života i građana, ali i same Bosne i Hercegovine. U političkom smislu, čini mi se da će stranci doprinijeti tome da se nešto da Dodiku, nešto Čoviću da bi se, ipak, otkočili procesi i da dođemo do tih izbora. Ali, sve će to na kraju biti šućmurasto. U ekonomskom smislu, evo novih poskupljenja, što će se odraziti svuda kroz ekonomiju. Nismo mi toliko ekonomski jaki, čini se da će Covid-19 i dalje nastaviti svoj put. Da li ćemo živjeti bolje, nisam siguran. Mislim da će biti slično kao prošle godine, ali sam optimističan da će se nakon izbora 2022. godine okrenuti na bolje”, rekao je Hadžikadić.
On ističe kako se, nažalost, u Bosni i Hercegovini previše očekuje od stranaca. Kaže da smo “mi ti koji bi trebali da promijenimo stanje u državi, ali smo politički nezreli i nesofisticirani”.
Najlakše je upravljati korumpiranim diktatorima
“Ne bi trebalo da ovisi od stranaca, ali mi se ne možemo ni o čemu dogovoriti. Ustav je takav da daje pravo i mogućnost onima koji ne žele da nam bude dobro, da uzrokuju da nam ne bude dobro. Opozicije, iskreno rečeno, kao da i nema. Stranci su ti koji su ostavljeni da nam određuju, da nas povežu i da nam narede. Njima, čini mi se, odgovaraju jaki ljudi koji imaju malo problema sa zakonom da bi ih mogli ucijeniti i dobiti ono što žele na kraju. Najlakše je upravljati korumpiranim diktatorima od strane neke veće sile, a mi imamo previše takvih ljudi”, rekao je Hadžikadić.
On u razgovoru ističe da u Bosni i Hercegovini prevladava interesna sfera. Kaže kako on ne vidi snage, izvan Platforme za progres, kojima je stalo do države i da svi politiku gledaju kao karijeru.
“Ja čak ne vjerujem da ima mnogo nacionalista među političkim elitama, nego su to oni koji su pragmatični, koji su našli da je nacionalizam način da se ostane na vlasti i stekne nekakvo bogatstvo. Ovdje se radi o parama. Kad kažemo da nema dogovora, nema dogovora u interesu države, ali dgovor postoji na nivou osobnih interesa”, kaže Hadžikadić.
On smatra da su nacionalne teme koje pojedini političari koriste, matrica koja uvijek pali. Ističe da je Bosna i Hercegovina korumpirana država u kojoj nema sloboda, sa izuzetno lošom ekonomijom. Izlaz je, kako je rekao, u potpunom poštivanju Dejtonskog sporazuma.
“Ovo što se dešava u cijeloj državi kada se govori o Izbornom zakonu, mi smo u situaciji da svako izabere šta mu odgovara, a ono što im ne odgovara jednostavno ignorišu”, rekao je Hadžikadić.
On smatra kako bi Bosna i Hercegovina bila potpuno drugačija država, ukoliko bi imali elektronsko glasanje.
O sankcijama se ne priča, one se odrede
“Elektronsko glasanje nam omogućava slobodu, omogućava nam da kaznimo ove koji ne rade u interesu građana i države. Dok ne bude mogućnost kazne neodgovornih, ne može biti odgovornog ponašanja. Oni sada imaju potpunu slobodu da uzmu koliko hoće, da koriste državu kao bankomat”, rekao je Hadžikadić.
Kada je riječ o mogućem bojkotu izbora, Hadžikadić kaže da nikakav bojkot nikada ne donosi dobro, te poručuje da su i rezultati takvih izbora validni.
“Ko god želi da bojkotuje izbore, ja kažem – slobodno jer bojkot izbora donosi smo loše onima koji ih bojkotuju. Oni ne prave izbore nelegalnim, jednostavno vaš glas se ne čuje. Rezultati i takvih izbora su validni i moraju da se primijene”, rekao je Hadžikadić.
On poručuje da građani Bosne i Hercegovine na izborima imaju alternativu, te podsjeća na mogućnost izbora između više od 120 stranaka.
Mirsad Hadžikadić je i zvanično kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine ispred Koalicije “Država”. Kaže kako je kandidaturu prihvatio jer je to njegova odgovornost prema narodu.
“To je obaveza, odgovornost prema narodu, moj dug je da pokažem primjerom da se može drugačije i efikasnije”, rekao je Hadžikadić.
Srbija i Hrvatska najodgovornije za stanje u BiH
Kada je riječ o eventualnim sankcijama političarima, on je ocijenio da su sankcije dobre, ali da njih ne bi trebalo da osjete građani, nego pojedinci koji su uzrokovali aktuelnu situaciju.
“O sankcijama se ne priča, one se jednostavno odrede, objave i počne da se djeluje”, rekao je Hadžikadić i dodao da bez sistema nema države te da pravo mora da bude isto za sve.
Hadžikadić je u razgovoru za “BHT1 uživo” rekao kako su za aktuelno stanje u Bosni i Hercegovini najodgovornije Srbija i Hrvatska.
“Hrvatska i Srbija su, po meni, najodgovornije za stanje u Bosni i Hercegovini, ne samo danas nego stotinama godina. Oni imaju svoje nacionalne programe, koje mi nemamo. Znaju šta hoće i imaju cilj. Nama treba novi društveni ugovor, sjesti i razgovarati sa ljudima kojima je stalo do države. Ne može se ići naprijed bez cilja. Države oko nas imale su ciljeve, jedan od tih ciljeva je da se prošire”, rekao je Hadžikadić.
On ističe kako će Bosni i Hercegovini biti teško da napravi pomak bez pomaka u Srbiji i Hrvatskoj i tu, naveo je, treba da pomogne Evropska unija.
Hadžikadić je upozorio i na alarmantan odlazak građana iz Bosne i Hercegovine, te izrazio bojazan da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Kaže kako ljudi, posebno mladi, ne odlaze samo zbog nedostatka novca nego zbog, kako je rekao, straha od svojevrsnog političkog i ekonomskog ropstva.
Izvor: BHRT
