Od niza zaključavanja do obaveznog nošenja maski i posjedovanja covid potvrda za ulazak na mjesta za zabavu i sport, pandemija je prouzročila velike restrikcije građanskih sloboda u nekim od najstarijih demokratija na svijetu.
Na zapadu su evropske zemlje posebno brzo ograničile temeljne slobode u ime borbe protiv koronavirusa. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izazvao je ove sedmice negodovanje kazavši da želi „iznervirati” one koji se ne žele vakcinisati „ograničavajući im što je više moguće društveni život”.
Ta izjava lidera zemlje koja se smatra globalnim svjetionikom slobode ilustruje u kojoj je mjeri pandemija promijenila nacionalne prioritete. SAD je također poduzeo agresivne korake, uključujući zatvaranje granica za većinu svijeta na 20 mjeseci i uvođenje obavezne vakcinacije za sve savezne uposlenike i radnike velikih kompanija.
Berlinska organizacija za ljudska prava “Unija građanskih sloboda za Evropu” upozorila je u izvještaju prošle godine da bi mjere protiv nevakcinisanih mogle „pogoršati postojeće nejednakosti”. „Mogli bi stvoriti društvo s dvije klase u kojem bi neki uživali širok spektar sloboda i prava, a drugi bi bili isključeni”, navodi se u izvještaju.
Progon ili zaštita?
Na početku pandemije vlade su uvodile opća zaključavanja i policijske satove ne bi li suzbile širenje virusa. Ali u proteklih godinu dana većina zemalja počela je prilagođavati strategije uvevši digitalne covid potvrde koje dokazuju da je osoba vakcinisana.
Suočene s omikron varijantom koronavirusa, neke vlade, u prvom redu Austrija i Nizozemska, vratile su se jedinstvenom pristupu za sve i naredile građanima da se tokom novogodišnjih proslava ponovno povuku u svoje domove. Mnoge zemlje u svijetu sada jačaju pritisak na građane koji se odbijaju vakcinisati.
Austrija je prošli mjesec, nakon što je ukinula djelomično zaključavanje, naložila nevakcinisanima da ostanu kod kuće. U februaru ta će zemlja prva u Evropi uvesti obaveznu vakcinaciju za većinu ljudi. Britanski premijer Boris Johnson rekao je da njegova zemlja treba provesti „nacionalnu raspravu” o obaveznoj vakcinaciji, a slično razmišlja i njemačka vlada.
Francuska vlada predložila je da Francuska slijedi primjer Njemačke i zabrani nevakcinisanima pristup u restorane, kina i sportske centre. I dok je na početku krize podrška javnosti za restrikcije bila visoka, zamor od pandemije uzrokuje sve veći otpor novim ograničenjima.
Nevakcinisani protestuju protiv diskriminacije, a neki idu čak toliko daleko da tretman nevakcinisanih uspoređuju s progonom evropskih Židova tokom Drugog svjetskog rata. Hiljade ljudi u Nizozemskoj, Austriji, Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj izišlo je na ulice protestirajući protiv covid pravila i potvrda, a izbili su i sukobi s policijom.
Libertarijanski zeloti
To nezadovoljstvo iskorištavaju stranke krajnje desnice, krajnje ljevice i one koje se protive intervencionističkim politikama. U Njemačkoj su poduzetnički orijentisani Slobodni demokrati postigli jako dobar rezultat na izborima u septembru nakon što su se u predizbornoj kampanji protivili strogom zaključavanju.
U Francuskoj, koju u aprilu očekuju predsjednički izbori, krajnje desni kandidati Marine Le Pen i Eric Zemmour žestoko kritikuju potvrde o vakcinaciji koje je predložio Macron. „Restrikcije zbog koronavirusa su potrebne; ali zabrinutost zbog toga kakve su i kako su nametnute nije i ne smije biti isključivo pravo libertarijanskih zelota i poricatelja covida”, upozorio je u martu 2021. britanski Guardian.
Evropa je većinom izbjegla masovne pobune sačuvavši ravnotežu između potrebe zaštite javnog zdravlja i očuvanja građanskih sloboda. Francuski politolog Raul Magni-Berton, koji je proučio covid restrikcije uvedene u 40-ak evropskih zemalja, rekao je da Francuska i istočnoevropske zemlje imaju najstrožija ograničenja.
Njegovo istraživanje pokazalo je da građanske slobode najviše poštuju najstarije demokracije kao što su Britanija i Švicarska. Pokazalo je i da su restrikcije blaže u zemljama s koalicijskim vladama kao što je Nizozemska ili gdje vlast dijele centralna vlada i regije kao u saveznoj Njemačkoj. „S koliko ljudi morate pregovarati? To je pravo pitanje”, rekao je Magni-Berton.
Izvor: Hina
