Njemačka je svjesna svoje odgovornosti u regiji i trebala bi pratiti Sjedinjene Američke Države koje su sankcionirale člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, a sankcije je neophodno izreći i svima onima koji su odgovorni za jačanje nacionalističke retorike i situacije u BiH, kaže Adis Ahmetović, novi povjerenik njemačkog Parlamenta (Bundestaga) za Zapadni Balkan.
Ove sedmice preuzeo je funkciju od Josipa Juratovića, kolege iz redova socijaldemokrata koji je također porijeklom sa Balkana – Ahmetovićevi roditelji su rođeni u Bosni i Hercegovini.
U razgovoru za Al Jazeeru Balkans nakon imenovanja za povjerenika Bundestaga za Zapadni Balkan, Ahmetović ukazuje kako je situacija u Bosni i Hercegovini krhka, a u regiji osjetljiva, te da zvanični Berlin zabrinuto prati jačanje nacionalizma koji nije endemska balkanska pojava već je evidentna u mnogim evropskim državama.
Ono što kategorički naš sagovornik poručuje je to da se 1990-te u Bosni i Hercegovini neće ponoviti, te kako je siguran da je daleko više onih Balkanaca koji teže prosperitetu i razvoju, a ne ratu i fašizmu.
Koji je Vaš prioritet po imenovanju za izvjestitelja Bundestaga za Zapadni Balkan i koje su Vam zadaće?
– Kao izvjestilac, ja ću odgovarati najvećoj parlamentarnoj grupi u njemačkom Bundestagu, parlamentarnoj grupi SPD-a, o situaciji na Zapadnom Balkanu.
No, nije riječ samo o opisivanju političke, ekonomske i socijalne situacije u regiji. Želio bih predložiti konkretne korake djelovanja Komitetu za vanjske poslove i njemačkoj Vladi kako bi se stabilizirala situacija na terenu, sačuvao mir, ojačale demokratske i liberalne snage i konkretiziralo proširenje EU-a na području svih zapadnobalkanskih država.
Krajem prošle godine ste upozoravali na destabilizirajuće djelovanje političara iz Republike Srpske na BiH. Kako sad vidite situaciju u Bosni i Hercegovini, u koliko je opasnosti ova država?
– Trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini se može opisati kao krhka. Međunarodna zajednica, uključujući Saveznu Republiku Njemačku zabrinuto prati jačanje nacionalizma.
Pokušaji člana državnog Predsjedništva Milorada Dodika da izvrši secesiju uznemirujući su za ljude u državi i destabilizirajući ne samo za BiH, već dovode do primjetnih tenzija u cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Pokušaji potkopavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i dodatne secesije ne ugrožavaju samo mir u Bosni i Hercegovini, već u cijeloj Evropi.
Da li postoji opasnost od sukoba, pa čak i od rata u Bosni i Hercegovini i šire?
– Razumijem da su ljudi zabrinuti nakon svih dešavanja iz proteklih sedmica i mjeseci. Ove godine se obilježava 30 godina od početka rata u Bosni i Hercegovini i to je za mnoge veoma svježe sjećanje.
Želim ovom prilikom istaći kako neće biti nemira, neće biti rata i sama historija iz 1990-ih se neće ponoviti. Mi iz evropskog stajališta nećemo dozvoliti tako nešto i Njemačka je, također, svjesna svoje odgovornosti u regiji.
Proslava neustavnog 9. januara, nacionalistički i fašistički napadi i incidenti u gradovima entiteta Republika Srpska… Koliko je to povezano sa onime na šta ste nedavno upozoravali?
– To što ste naveli je još jedan od pokušaja provociranja i stvaranja podjela, a sve prati ratoborna retorika mnogih nacionalista, kao i Milorada Dodika.
Međutim, čvrsto vjerujem kako velika većina ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini, kao i u širokoj balkanskoj dijaspori – bilo da je riječ o Hrvatima, Srbima, Bosancima, Makedoncima ili Albancima – imaju daleko veće težnje ka miru, demokratiji i prosperitetu u odnosu na one ka ratu i fašizmu.
Sjedinjene Američke Države su izrekle određene sankcije Miloradu Dodiku i drugima, da li će isto uraditi Njemačka od koje se najviše i očekuje među običnim ljudima?
– Iskreno pozdravljam američke sankcije. Sankcije koje su izrekle Sjedinjene Američke Države su neophodan i ispravan korak koji Njemačka treba također slijediti.
Moramo poduzeti odlučne akcije protiv onih koji se bave korupcijom, destabilizacijom i podjelama u regiji, kao i protiv onih koji omogućavaju ili podržavaju takvo djelovanje.
Za Bosnu i Hercegovinu nije samo Dodik problem već i drugi nacionalisti. Da li će se oni također naći na udaru sankcija ukoliko se zvanični Berlin odluči za takve poteze?
– Kao što sam ranije rekao, sankcije moraju biti nametnute na sve one koji su umiješani u korupciju i destabilizaciju i podjele u regiji, kao i one koji to podržavaju i omogućavaju.
No, postoji ogromna razlika između Milorada Dodika i ostalih: prvospomenuti ima predsjedničku funkciju. Član bh. Predsjedništva treba štititi i braniti Ustav države, kao i Dejtonski mirovni sporazum, kao i raditi na daljem pozitivnom razvoju države.
Problemi su evidentni i u susjedstvu BiH, određene struje iz Zagreba osporavaju genocid u Srebrenici, zagovaraju treći entitet i promjene Ustava. Sa druge strane, odnosno iz Beograda dolaze priče o ‘srpskom svetu’, ‘ugroženosti Srba od Sarajeva’, te se bilježe dešavanja kao u Priboju gdje se pozivalo na rušenje džamija i pjevalo o ‘Sjenici, novoj Srebrenici’. Kako to komentirate?
– Općenito rečeno, treba istaći kako rastući nacionalizam i šovinizam nisu fenomeni koji postoje samo u državama na području Zapadnog Balkana.
Međutim, može se primijetiti kako su liberalizacijski procesi u nekim istočnoevropskim državama doveli do nastanka nacionalističko-autokratskih sistema umjesto liberalnih demokratija.
Upravo zbog toga je dodatno važno da progresivne i liberalne evropske države stoje jedna uz drugu i da ojačamo evropske demokratske snage i podržimo njihov rad.
Kada već ovo govorimo, želim jasno poručiti da svaki oblik negiranja genocida mora biti oštro osuđen. To je moje lično mišljenje, ali i rezultat odluka međunarodnih sudova.
Koliko ćete djelovati i u drugim državama, problema ima kao što smo spomenuli u Srbiji, te u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, na Kosovu…?
– Preuzimam ovaj novi zadatak sa velikom motivacijom i kao zastupnik Bundestaga želio bih raditi na izdržljivom odnosu punom povjerenja između šest balkanskih država i Njemačke. Vjerujem u mirnu i naprednu budućnost Zapadnog Balkana, kao i u njegove dobre bilateralne odnose sa Saveznom Republikom Njemačkom.
Zbog svega toga sam uz svih šest država kako bi zajedno radili na stabilnoj demokratiji, rastućem prosperitetu i prilikama za novu generaciju, kao i na konkretizaciji proširenja Evropske unije na području svih zapadnobalkanskih država.
Početkom februara ću otputovati u Srbiju kako bih razgovarao sa parlamentarcima i članovima Vlade, kao i sa predstavnika poslovnog sektora, nauke, kulture i građanskog društva.
Izvor: Al Jazeera / Autor: Ibrahim Sofić
