Prva naznaka moguće deeskalacije krize na ukrajinskoj granici dogodila se u utorak kad je Moskva objavila da povlači dio vojnika s tog područja, no Zapad i dalje tvrdi da je Rusija spremna za napad.
Ruska novinska agencija Interfax je, pozivajući se na ministarstvo odbrane, objavila da Rusija povlači dio trupa iz južnih i zapadnih vojnih oblasti nakon što su završile vojne vježbe.
Glasnogovornik ruskog predsjedništva kazao je da je to najavljivano od početka te da je riječ o „uobičajenom procesu“. Ministarstvo je najavilo povlačenje vojske i iz Bjelorusije nakon dovršetka misije za pet dana.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova objavila je da će zbog toga „2. februara 2022. ostati zapamćen kao dan kad je propala zapadna ratna propaganda“.
Glavni sekretar NATO saveza iz Bruxellesa poručio je pak da nema deeskalacije dok se Zapad ne uvjeri u „trajno povlačenje“ ruskih trupa i teške opreme, poručivši da je „Moskva i dalje spremna za napad“ no da iz Rusije stižu i pozivi na nastavak diplomatskih pregovora, što je znak za „oprezan optimizam“ .
Američka ambasadorica u Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield rekla je da SAD još „ne vidi dokaze“ o ruskom povlačenju, no da bi Washington to pozdravio, prenosi agencija Reuters.
U utorak, dan prije no što je dio zapadnih medija predvidio početak ruske invazije, pozivajući se na obavještajne podatke, u Moskvi je prvi put boravio njemački kancelar Olaf Scholz.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je nakon više od tri sata dugog sastanka s njim rekao da Moskva ne želi rat te da je stoga dala prijedloge o sigurnosnim garancijama „koje će zajmčiti sigurnost svim državama, uključujući i našu“.
Scholz je ponovio da je Zapad veoma zabrinut zbog velikog broja ruskih vojnika na ukrajinskim granicama, no istaknuo da diplomatska rješenja još nisu izvan dosega.
Rusko povlačenje dobar je znak u tom smjeru, kazao je kancelar.
Ukrajinski centar za strateško komuniciranje i sigurnost informacije potom je pak objavio da su ministarstvo odbrane i dvije ukrajinske banke pod kibernetičkim napadom.
„Ne može se odbaciti da agresor koristi taktiku prljavih trikova jer njegovi agresivni planovi ne djeluju na velikoj skali“, saopćio je Centar.
Priznanje Donjecka i Luhanska
Donji dom ruskog parlamenta u utorak je zatražio od Putina da prizna nezavisnost dviju odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine.
Ruski predsjednik rekao je da Moskva djelovanje Ukrajinaca prema etničkim Rusima na tom području smatra genocidom, piše Reuters.
Odgovorio je da problem dviju regija, Donjecka i Luhanska, treba biti riješen na temelju Minskih sporazuma.
Riječ je o dogovorima iz 2014. i 2015. godine koji imaju podršku Vijeća sigurnosti, no nisu implementirani.
Scholz je rekao da se sve strane moraju držati tih sporazuma. Kancelar je u Moskvi naglasio i da je Rusija ključna za održavanje sigurnosti i stabilnosti u Evropi te da mora ostati partner na tom polju.
„Za Evropljane je jasno da dugotrajna sigurnost ne može biti postignuta protiv Rusije, nego samo s njom“, rekao je kancelar.
Dvojica čelnika osvrnula su se i na pitanje Sjevernog toka 2 čija je sudbina vezana za ukrajinsku krizu.
Taj 11 milijardi dolara vrijedan plinovod koji spaja Rusiju i Njemačku u potpunosti je izgrađen, usprkos protivljenju SAD-a i dijela evropskih država, no sad čeka odobrenje njemačkih vlasti za početak rada. Zapadni kritičari smatraju da će Moskva koristiti taj plinovod, koji zaobilazi Ukrajinu, u geopolitičke svrhe.
Putin je na konferenciji rekao da je riječ o komercijalnom, a ne političkom projektu te da je Rusija spremna i dalje dostavljati Evropi plin i preko Ukrajine, nakon isteka ugovora 2024. godine. Scholz je kazao kako je i Njemačka predana osiguravanju da plin i dalje prolazi kroz Ukrajinu.
Izvor: Hina
