Centar za dijasporu “Mreža“ udruženje je specijalizirano za razvijanje odnosa Bosne i Hercegovine te njene mnogobrojne dijaspore, a djeluje gotovo dvije godine. Prema riječima njenog predsjednika Adisa Tanovića, on i njegove kolege djeluju puno duže, a osnivanje udruženja bila je samo formalizacija njihovog dotadašnjeg aktivizma u dijaspori.
Povodom obilježavanja 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Centar za dijasporu ”Mreža“ će od 24. februara 2022. do 6. marta 2022. godine biti jedan od organizatora 18 manifestacija i velikog broja skupova privrednika i uspješnih Bošnjaka u dijaspori.
Nedavno su javnost obavijestili da će na manifestacijama kao govornici i specijalni gosti biti prisutni dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, ministar za raseljene i izbjegle osobe Edin Ramić, predsjednik Skupštine Doboja Sevlid Hurtić, predsjednik Skupštine Prijedora Mirsad Duratović, predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić, zastupnik u Skupštini Kantona 10 Arif Kovačević, predsjednik kluba Bošnjaka u Vijeću naroda entiteta Republika Srpska Alija Tabaković, potpredsjednik Skupštine Bijeljine Mustafa Gradaščević, potpredsjednik Skupštine Bosanske Dubice Jasmin Spahić, kao i mnogi probosanski aktivisti u domovini i dijaspori.
Nakon ove vijesti na društvenim mrežama pojavilo se niz reakcija da je riječ o “stranačkim skupovima“, a Tanović je odgovarajući na takve tvrdnje izrazio žaljenje “da moramo trošiti vrijeme odgovarajući na ova pitanja”.
“Žao mi je uopće da moramo trošiti vrijeme odgovarajući na ova pitanja, ali očito je to neminovnost. Neki pojedinci i mediji su još u novembru 2021. godine naše manifestacije na evropskoj turneji, povodom obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine, ocijenili kao ‘predizbornu kampanju SDA’ na kojoj nema nijednog premijera, ministra, gradonačelnika ili načelnika koji je član nekih drugih političkih opcija. Moram napomenuti da je naš Centar za dijasporu ‘Mreža’ proteklu godinu sarađivao sa više bh. općina, a na tadašnju manifestaciju pozivani su i načelnici i gradonačelnici iz ostalih probosanskih stranaka, mimo SDA. Isto tako smo postupili i ovih dana prilikom organizacije manifestacija za 1. mart. Za ovu tvrdnju imam urednu dokumentaciju i korespodenciju koju prema potrebi možemo i javno iznijeti. Aktivisti i Upravni odbor Centra za dijasporu ‘Mreža’ niz godina organiziraju kulturne priredbe, manifestacije i promocije širom dijaspore te je i ovogodišnje obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u istom duhu, a tvrdnja da je riječ o ‘predizbornim skupovima’ ujedno je i klevetva kojom se želi naštetiti ugledu naše organizacije radi nekog sitnog političkog šićara. Ponosni smo na to da smo došli u poziciju da zainteresiramo političke subjekte u našoj zemlji da obrate više pažnje na našu dijasporu i njen neupitni potencijal. Na to smo dugo čekali i to smo dugo priželjkivali osluškujući šta su želje i potrebe naše dijaspore. To nema nikakve veze sa izborima u oktobru 2022. godine jer mi o dijaspori razmišljamo dugoročno. U našem Centru za dijasporu imamo projekcije za narednih 20 godina. Nama je 2022. godina samo jedna u nizu u kojoj ćemo provoditi naše aktivnosti”, rekao je Tanović.
Naglasio je da centar koji vodi nije stranačka organizacija te pripada nevladinom sektoru, a podrobnije objašnjava ulogu političara na manifestacijama u organizaciji “Mreže“.
“Ako na našim manifestacijama nastupa, na primjer, ministrica Bisera Turković, ona nije tu u svojstvu predstavnika SDA nego državne institucije Ministarstva vanjskih poslova. Zar nije prirodno da jedna ministrica vanjskih poslova posjećuje dijasporu svoje zemlje? Kada to ne bi radila, pa mogli bismo je slobodno napasti da ne radi svoj posao. No, najviše je napada dolazilo zbog učestovanja dopredsjedavajućeg Doma naroda Bakira Izetbegovića na manifestacijama. Mogu vam reći da Izetbegović tokom naše prve turneje niti jednom nije izgovorio riječ SDA. Njegov govor je, a siguran sam da će slično biti i za 1. mart, uglavnom bio usmjeren na historijske tačke ili postaje koje se tiču državotvornosti Bosne i Hercegovine. Kada je spominjao politiku to je bilo isključivo u kontekstu potrebe da se podrži probosanska lista u manjem bh. entitetu Republika Srpska. Nije promovirao niti jednog kandidata SDA, štaviše, naglašavao je kandidate drugih stranaka sa probosanske liste u RS-u poput Vojina Mijatovića i Mirsada Duratović te naglašavao prisutnima da ih ne zove da glasaju za njega i njegovu političku opciju, već samo da glasaju, da ne ostanu gluhi i nijemi dok rasturači države provode ono što su naumili. I vidite, time su ustvari postavljeni standardi po kojima bi bilo koji probosanski blok trebao raditi ako želimo vratiti državne ingerencije u manjem entitetu – što manje političke sebičnosti, a što više zajedništva. Centar za dijasporu pristao je na ovakav koncept i podržava ga. U svakom slučaju, neovisno od onih koji svojim neodgovornim komentarima konstantno žele spriječiti bolje umrežavanje s našom dijasporom, Centar za dijasporu ‘Mreža’ je uvjerenja da se patriotizam ne može svoditi na stranačke boje već da je on isključivo u jednoj boji – u boji državne zastave”, pojasnio je Tanović.
Ipak, podsjeća, takvog mišljenja ovih dana nije bio političar Mirsad Hadžikadić koji je predstojeće manifestacije nazvao “licemjernim“. Tanović smatra da je riječ o denuncijacijama, podmetanjima i neukusu.
“Mene čudi da je političar Mirsad Hadžikadić naše aktuelne manifestacije povodom 1. marta komentirao ispisavši ‘licemjeri’ preko državnih simbola, što je krajnje neukusno i rekao bih čak blasfemično. To priliči ciničnim komentatorima po društvenim mrežama, ali kada to radi jedan političar, onda vidimo da je riječ o nekoj teškoj ogorčenosti i amaterizmu koje ne priliči onima koji pretendiraju da vode bilo šta iznad mjesne zajednice. Nas to ustvari rastužuje jer mi ne gledamo na dijasporu kao da je riječ o jednoj velikoj stranci. Hadžikadić je upravo to napravio. Od dijaspore je želio napraviti stranku i u tome nije uspio. Ni u ničemu drugome nije uspio osim što je davao lažne nade, a nije svoj potencijal iskoristio da pomogne dijaspori u društvenim i integracijskim procesima. I u ovom trenutku umjesto da pomaže našim ljudima on se bavi denuncijacijama i podmetanjima koja štete i njemu samome. I nije jedini, zadnjih 15 godina bilo je puno takvih ‘padobranaca’ koji su puno obećavali, a na kraju su naše ljude u dijaspori iskoristili i ostavili na cjedilu. Iza takvih ostaju čitave brigade razočaranih ljudi, a energija koja je mogla biti iskorištena za naš opći napredak rasprši se u oblacima gorčine”, naglasio je Tanović.
Podsjetio je da je pristup Centra za dijasporu “Mreža“ sasvim drugačiji od onih koji su do sada bili prisutni na terenu.
“Nama je pitanje motiviranje naših ljudi u dijaspori da izađu na izbore u oktobru 2022. samo jedna od aktivnosti koja spada u aktuelne potrebe i izazove. Političkim ‘padobrancima’ je to jedini cilj. Naša je misija prije svega da čuvamo domovinski identitet naših ljudi u dijaspori, da uspostavljamo veze, one kulturne i društvene, da pomognemo obrazovne procese koji su prepušteni aktivizmu naših ljudi i zbog opstrukcije srpske i hrvatske politike ne mogu dobiti zasluženu podršku iz nadležnih ministarstava. Naravno, izuzetak je federalni ministar raseljenih lica i izbjeglica Edin Ramić koji pokazuje veliki interes da se saradnja i pomoć dijaspori konkretizira. Ministar Ramić je intenzivno prisutan na terenu uz povratničku populaciju u RS-u te je prirodno da razumije i potrebe populacije koja je sa tih područja etnički očišćena i nalazi se u dijaspori. Ovo je vrlo bitno, da naglasim, jer kada mi govorimo o čuvanju veza dijaspore sa domovinom to automatski podrazumijeva ulaganje i čuvanje onih prostora gdje secesionističke politike žele ostvarivati ‘srpski svet’ i treći entitet”, kazao je Tanović.
Komentirao je i saradnju sa “Snagom domovine“, udruženjem kojega je osnovao Ahmed Husagić iz Austrije.
“Želim pohvaliti i rad kolege Ahmeda Husagića i njegovog udruženja ‘Snaga domovine’. Imamo lijepu komunikaciju i to je ono što me veseli. Naša je dijaspora toliko mnogobrojna i toliko razvedena od SAD-a do Australije da zaista ima beskrajno posla za svakoga. Zašto bi se sudarali i natjecali oko egoizama, a oko nas sve vapi za rukom saradnje i prijateljstva. I otkrit ću vam jednu važnu spoznaju, vrlo jednostavnu, koja mi se objelodanila prilikom intenzivnih obilazaka terena. Naime, naši ljudi, gdje god da su, vole vidjeti jedinstvenost, vole vidjeti da se sarađuje, cijene to, to im ulijeva povjerenje. Zar to na koncu i nije bit probosanskog nastupa u manjem entitetu, kojega i udruženje Ahmeda Husagića i Centar za dijasporu podjednako podržavaju. Ko će vjerovati ljudima koji im prilaze na način da jedan protiv drugoga pričaju najružnije objede. Stanje u dijaspori, a ja sam neprestano na putu i aktivan na terenu, govori da naši ljudi pokazuju veliku količinu volje i spremnosti za saradnjom i općenito aktivizmom, ali žele vidjeti iskrenost i transparentnost. Dosta im je praznih obećanja i ispraznih govorancija”, smatra Tanović.
Pitanje obrazovanja i čuvanja kulturnog identiteta u dijaspori Centar za dijasporu “Mreža“, kako je kazao, vidi kao prioritet svoga djelovanja. Štaviše, Tanović otkriva da im je to glavni cilj.
“To je razlog zbog kojega smo i pokrenuli Centar za dijasporu. Naravno da ja tu nisam sam. Uz svoje bliske kolege u centru, prof. dr. Seada Šemsovića i urednika Filipa Mursela Begovića, trenutno finaliziramo vrlo zahtjevne izdavačke poduhvate. Riječ je o nizu knjiga i izložbi i filmova, obrazovnih priručnika… Ustvari ja ne volim pričati o projektima dok ih ne završimo. Znate, previše je onih koji samo obećaju, a na kraju ništa ne naprave. Previše je onih koji se šminkaju ispred nekih kulisa, iza kojih nema ničega. To je i jedan od razloga zašto je naša dijaspora toliko razočarana i govori s pravom da se na nju gleda kao na ‘bankomat’ i ‘glasačku mašinu’ koju se vidi samo od izbora do izbora. I na ovo se ne može gledati kao na posao, ovo ne mogu raditi ljudi koji to gledaju čisto kao neki profesionalni zadatak. Dijaspora se mora voljeti da biste joj se posvetili i to kao aktivista koji svoj rad ne vidi kao zadani posao već kao ličnu misiju u službi opće koristi”, zaključio je Tanović.
Izvor: Anadolija
