Više od šest godina nakon što je rasprava o takozvanom zakonu o nakitu bila na vrhuncu 2016. godine, policija nije koristila zakon više od 17 puta.
To pokazuju brojke Danske nacionalne policije koje proizilaze iz odgovora ministra za strance i integraciju Kaarea Dybvada Beka (S) danskom parlamentu (Folketingu), prenosi Ritzau.
Zakon o nakitu omogućava oduzimanje dragocjenosti u vrijednosti većoj od 10.000 DKK od tražitelja azila u Danskoj.
Brojke su izračunate od 5. februara 2016. do uključujući 30. maja 2022. godine.
U šest i po godina koliko je prošlo od stupanja na snagu zakona o nakitu, zakon se koristio ukupno od nula do pet slučajeva godišnje.
Na primjer, ove godine zakon još nije donesen. Isti slučaj je bio i 2019. godine.
Ali 2021. godine, zauzvrat, korišten je pet puta. U to vrijeme radilo se o slučajevima koji su uključivali državljane Irana, Eritreje, Šri Lanke i Afganistana.
Ni u jednom slučaju se, međutim, ne vidi čega su osobe lišene. Odnosno, da li se radi o, na primjer, nakitu.
Takođe nije navedeno o kojoj se vrijednosti radi.
Debata o zakonu o nakitu usput je dovela do kritika iz zemlje i inostranstva. To je dijelom bilo zbog straha da će izbjeglice na granici skoro biti svučene i oduzete im stvari.
Ali iako je zakon o nakitu bio kontroverzan, usvojen je velikom većinom u Folketingu. Iza njega su stajale liberalna partija Venstre, liberalni savez Liberal Alliance, Konzervativci, Danska narodna partija i Socijaldemokrati.
Zapravo, zakon se mogao primijeniti i na Ukrajince koji su u Dansku došli kao izbjeglice kao rezultat rata u Ukrajini od februara i marta. Ali to se nije dogodilo.
Jer Folketing je odlučio da se zakon ne odnosi na Ukrajince.
BH Glas / Ritzau / Foto: Twitter
