U momentima dok evropske zemlje bilježe porast novih infekcija COVID-19, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu, dr. Hans Henri P. Kluge, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) upozorio je da bi broj slučajeva COVID-19 mogao rasti tokom ljeta i dovesti do više smrtnih slučajeva.
Koliko bismo trebali biti zabrinuti zbog podvarijanti omikrona BA.4 i BA.5 i ovog iznenadnog porasta COVID-19 u Evropi?
Novi slučajevi COVID-19 udvostručili su se u posljednjih mjesec dana širom Evrope.
Trebali bismo biti zabrinuti zbog bilo kakvog povećanja aktivnosti COVID-19 u Evropi, a to je snažan podsjetnik da još nismo izašli iz problema. Povećana incidencija kod ljudi koji su u riziku od teškog COVID-19 dovest će do povećanog broja hospitalizacija, više poremećaja u osnovnim zdravstvenim uslugama i, nažalost, može dovesti do porasta smrtnih slučajeva.
Najvažnija poruka koju mogu poslati ljudima je da se vakcinišu, posebno pojedinci koji imaju hronične bolesti i stariji građani. Nekoliko država u evropskom regionu, posebno u istočnom dijelu regiona, još uvijek ima nizak stepen prihvatanja vakcine u ovim prioritetnim grupama (manje od 50 posto). Vakcine pružaju najbolju moguću zaštitu od teških bolesti i smrti od virusa.
Možete li objasniti koji su faktori doprinijeli ovom iznenadnom ljetnom talasu COVID-19 u Evropi?
Ovog ljeta vidimo dvije stvari, što je također obrazac koji smo primijetili u protekla dva ljeta:
1) širenje nove varijante, ovog puta podvarijante omikrona zvane BA.4 i BA.5, i
2) povećan broj putovanja, okupljanja i događaja tokom ljetnih mjeseci.
Da li će nove podvarijante omikrona biti ozbiljnije i zašto?
Bez obzira na varijantu SARS-COV-2, COVID-19 može biti vrlo ozbiljna bolest i može dovesti do teških kratkoročnih i dugoročnih posljedica po zdravlje.
Zato ne smijemo biti zadovoljni. Za pojedince to znači vakcinacija i traženje dodatne doze ako je dostupna, održavanje higijene ruku i nošenje maske na prepunim ili skučenim mjestima gdje socijalno distanciranje nije moguće. Za vlade to znači kontinuirani nadzor transmisije zaraze u zajednici kako bi se brzo identificirale žarišta i uspostavile potrebne mjere kontrole.
Da li su vlade prebrzo ublažile mjere i zašto?
Sve vlade moraju donositi odluke o javnom zdravstvu koje odgovaraju njihovoj epidemiološkoj situaciji, jedinstvenom kontekstu i kulturi. Njihove odluke, međutim, treba da budu zasnovane na nauci.
Kako su zemlje širom evropskog regiona ukinule socijalne mjere koje su ranije bile na snazi, virus će se prenositi na visokim nivoima tokom ljeta. Visok imunitet stanovništva i izbori za smanjenje rizika za starije osobe ključni su za sprečavanje daljnjih smrtnih slučajeva ovog ljeta.
Bilo da države opuštaju ili pooštravaju mjere, svi možemo učiniti svoj dio da zaštitimo sebe i druge tako što ćemo se vakcinisati i slijediti neke jednostavne korake poput redovnog pranja ruku kako bismo smanjili rizik od infekcije.
Šta će se dogoditi u smislu vakcina protiv COVID-19 i da li će nam vjerovatno trebati dodatnu dozu?
Primarni ciljevi javnog zdravlja u kontekstu programa vakcinacije protiv COVID-19 u svakoj državi trebali bi ostati smanjenje teških bolesti i smrtnih slučajeva i održavanje osnovnih usluga.
Srećom, uprkos pojavi novih varijanti koje zabrinjavaju, i iako se infekcije mogu javiti među vakcinisanim osobama, vakcine protiv COVID-19 i dalje veoma dobro štite ljude od teških bolesti. Najveći prioritet u svakoj državi stoga bi i dalje trebao biti osiguranje i obezbjeđivanje primarne serije vakcina i dopunske doze najprioritetnijim ciljnim grupama stanovništva.
Kako će izgledati budućnost u smislu evolucije virusa?
Očekuje se dalja evolucija virusa kao i varijanti, uključujući varijante koje izazivaju zabrinutost, jer i dalje vidimo značajnu evoluciju između i unutar varijanti SARS-COV-2. Međutim, putanja ove evolucije ostaje neizvjesna, a karakteristike budućih varijanti još se ne mogu predvidjeti.
WHO i dalje naglašava važnost testiranja i nadzora kako bismo mogli pratiti virus, njegovo širenje i evoluciju. Ove informacije i analize ostaju ključne za efikasno okončanje akutne faze pandemije.
Možete li mi kazati još nešto za što mislite da je važno spomenuti kada je u pitanju COVID-19?
Dugi COVID može biti razoran i iscrpljujući za mlade i stare osobe. Vlade to moraju shvatiti ozbiljno i pružiti integriranu njegu psihosocijalnu podršku i bolovanje za one pacijente sa dugotrajnim COVID-om. WHO nastavlja da radi s partnerima i grupama pacijenata na ubrzanju istraživanja i razvoju najbolje kliničke prakse rehabilitacije.
Dugi COVID je složeno stanje koje ima nekoliko simptoma i zahvata više organa i sistema. Javlja se kod osoba sa istorijom infekcije SARS-Cov-2, obično tri mjeseca od pojave simptoma COVID-19 i traje najmanje dva mjeseca i ne može se objasniti alternativnom dijagnozom.
Uobičajeni simptomi uključuju umor, otežano disanje i kognitivnu disfunkciju, ali i druge koji općenito imaju utjecaj na svakodnevno funkcioniranje.
Studije su u toku, ali su zasnovane na ograničenoj bazi dokaza, uključujući brzi pregled Agencije za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva. Podaci ukazuju na to da vakcinacija protiv COVID-19 prije prirodno stečene infekcije znači da je manja vjerovatnoća da ćete razviti simptome dugotrajnog COVID-a.
WHO radi na proširenju razumijevanja o globalnoj rasprostranjenosti ovog stanja.
BH Glas / Anadolija / Foto: AA
