Curenje u ruskim plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru ekvivalentno je nekoliko stotina kilograma eksploziva.
Kako navodi švedska državna televizija SVT, Danska i Švedska su uputile pismo Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) zbog negativnog utjecaja koji curenje plina može imati na okoliš i klimu.
U pismu je izražena zabrinutost da je curenje plina jednako nekoliko stotina kilograma eksploziva.
Dok traju napetosti zbog curenja plina, Vijeće sigurnosti UN-a će, na zahtjev Rusije, održati sjednicu u petak kako bi se razgovaralo o curenju u plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2.
Danske i švedske vlasti tvrde da su zabilježena četiri curenja na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2.
Gasovod Sjeverni tok 1 prostire se u dužini od 1.200 kilometara ispod površine Baltičkog mora, od ruske obale kod Sankt Peterburga do sjeveroistočne Njemačke. Otvoren je 2011. godine, a maksimalni kapacitet ovog gasovoda je 170 miliona kubnih metara gasa, koji se šalje iz Rusije za Njemačku.
Sjeverni tok 2, takođe, u ruskom vlasništvu proteže se paralelno sa prvim gasovodom. Izgrađen je u septembru 2021. godine, ali nije pušten u rad jer ga Njemačka nije odobrila. Projekat je u potpunosti zaustavljen samo nekoliko dana prije početka ruskog rata protiv Ukrajine 24. februara.
BH Glas / Anadolija / Foto: Swedish Coast Guard / AFP / Getty Images
