Građani SAD danas biraju cijeli donji dom i dio članova gornjeg doma Kongresa, a ključno pitanje je da li će vladajuća Demokratska stranka uspjeti da zadrži većinu, što bi šefu države Joe Bidenu omogućilo nesmetano sprovođenje agende.
Takozvani izbori na polovini mandata američkog predsjednika (Midterm Elections) biće održani u atmosferi oštre polarizacije Bidenovih demokrata i opozicione Republikanske stranke, koja prema anketama ima solidne šanse da preuzme kontrolu nad najmanje jednim od dva doma Kongresa SAD.
Amerikanci danas biraju svih 435 poslanika donjeg, Predstavničkog doma Kongresa, čiji je mandat dvije godine, i 35 od 100 članova gornjeg doma, Senata, za šestogodišnji mandat. Biraju se i guverneri 36 od 50 saveznih država, i veliki broj zvaničnika saveznih država i nižih nivoa vlasti.
Demokrate imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu Kongresa, dok u Senatu obje stranke imaju po 50 članova. Demokrate imaju kontrolu nad Senatom jer u slučaju neriješenog ishoda glasanja presuđuje glas predsjedavajućeg gornjem domu, što je po funkciji potpredsjednica SAD Kamala Harris.
Ankete pokazuju da republikanci imaju solidne šanse da osvoje većinu u Predstavničkom domu, a da će borba za Senat biti krajnje neizvjesna. Da bi Republikanci stekli većinu u donjem domu, potrebno je da “preotmu” svega pet mandata od demokrata.
Ako republikanci osvoje većinu u jednom ili u oba doma Kongresa, Bidenu će biti znatno teže da sprovodi svoje politike nego do sada, pošto ne bi mogao da računa na podršku zakonodavnog tijela kad je riječ o političkim prioritetima demokrata, poput prava na abortus, klimatskih promjena i pooštravanja propisa o nošenju oružja.
Ako republikanci uz Predstavnički dom osvoje i Senat, oni bi mogli da blokiraju ili da odlažu potvrđivanje Bidenovih kandidata za sudije i pripadnike izvršne vlasti.
Time bi dodatno bio povećan pritisak na Bidena, čiji je rating veoma nizak. Prema anketi Reutersa i Ipsosa, sprovedenoj krajem augusta, svega 38 odsto Amerikanaca podržava Bidena, dok 69 odsto vjeruje da zemlja ide u pogrešnom smjeru.
Šanse republikanaca su dobre jer su kampanju usmjerili na ekonomska pitanja. Za republikance je glavno pitanje u kampanji bila visoka inflacija u zemlji, a za demokrate pravo na abortus, koje je dospjelo u centar pažnje jer je Ustavni sud SAD krajem juna ukinuo univerzalnu zaštitu prava na prekid trudnoće. Jedna od glavnih poruka demokrata je da će da zaštite pravo na abortus.
Dok republikanci kritikuju Bidena za visoku inflaciju i porast stope kriminala, demokrate upozoravaju birače da su njihovi protivnici, među kojima su mnogi lojalni bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu, prijetnja po demokratski poredak u zemlji.
Kao i Biden i bivši demokratski predsjednik Barack Obama, u kampanji je veoma aktivan bio i Trump, koji ne odustaje od nepotkrijepljene tvrdnje da su predsjednički izbori 2020. godine bili pokradeni. On je nedavno nagovijestio da će se možda ponovo kandidovati za šefa države 2024. godine.
BH Glas / Beta / Foto: Getty Images
