Zbog energetske krize, nekoliko crkava širom Danske mora otkazati službe.
Biskupica biskupije Lolland-Falster Marianne Gaarden, na primjer, dala je svim 108 crkava u biskupiji dozvolu da se presele ili otkažu službe kako bi uštedjeli energiju, prenosi Ritzau.
Neki su odlučili da to iskoriste.
– Velika crkva u Rødbyju grije se na daljinsko grijanje, dok se ostale tri crkve u župnom dvoru griju na struju. Nalaze se izvan Rødbyja na selu, gdje nema mnogo ljudi.
– Dakle, okupljate učesnike službe u Rødbyju u jednoj crkvi, kaže biskupica.
– Zagrijavanje stare srednjovjekovne crkve na struju košta mnogo novca, dodaje ona.
Biskupica je župnim vijećima naglasila da će biti organiziran prijevoz za one posjetiocee koji nemaju priliku sami doći.
Na drugim mjestima u Lolland-Falsteru, crkve koriste priliku da premjeste bogosluženja iz crkvene prostorije, tako da nema potrebe za grijanjem, i umjesto toga u, na primjer, trijem ili kapelu, gdje je prethodno zagrijana.
To nije jedino mjesto koje se otkazuje. U Arhuskoj biskupiji, dva pastora su dobila dozvolu da otkažu crkvene službe.
Također u Viborgskoj biskupiji, koja pokriva veliki dio centralnog i zapadnog Jyllanda, koordinator komunikacija Henrik Helms potvrđuje da se službe ovdje otkazuju.
On se poziva na saopštenje koje je biskupija poslala za TV Midvest, a iz kojeg se vidi da je to zbog finansija tako u više od pet župa.
Postoji rizik ako se crkve ne griju, kaže Poul Klenz, koji je konsultant za grijanje, energiju i klimu u Narodnoj crkvi.
On izvještava da u Danskoj postoji otprilike 1.700 zaista starih crkava – onih koje su starije od 500 godina. Sami objekti nemaju potrebu za grijanjem, ali oprema kojom su opremljeni jeste.
– To su drvene armature, orgulje, tekstil i papirnate knjige psalama, što su predmeti koji obično ne prolaze dobro uz visoku vlažnost. Kada nemate toplotu, postaje vlažno.
Ovo može stvoriti plodno tlo za dobro poznati problem u kontekstu narodne crkve:
– Neposredni rizik je buđ, sa kojom smo već imali problema. Osim što nije uredan i pametan u odnosu na površine, to je problem zdravlja i radnog okruženja, kaže Poul Klenz.
BH Glas
