Svjetska turistička organizacija (UNWTO) uvrstila je Krupu na Vrbasu kod Banjaluke na listu od 52 “Najbolja turistička sela 2022”, javlja Anadolu Agency (AA).
Za najbolja turistička sela izabrane su 32 destinacije iz cijelog svijeta, odnosno iz 18 zemalja u pet svjetskih regija, a Krupa na Vrbasu je jedno od još 20 sela koja će ući u program nadogradnje. Svih 52 sela će postati dio UNWTO Globalne mreže najboljih turističkih sela kreirane 2021. godine, koja od tada okuplja 115 sela s pet kontinenata.
Razvoj turizma
Kako je saopšteno iz UNWTO-a, ovo priznanje odaje se ruralnim destinacijama koje prihvataju turizam kao pokretač razvoja i novih mogućnosti za radna mjesta i prihode, istovremeno čuvajući i promovirajući vrijednosti i proizvode zasnovane na zajednici.
Inicijativa odaje i priznanje selima za njihovu posvećenost inovacijama i održivosti u svim njenim aspektima – ekonomskim, društvenim i ekološkim – i fokus na razvoju turizma u skladu sa ciljevima održivog razvoja.
Razmatrana je kandidatura 136 sela iz 57 država članica UNWTO-a, a svaka država članica mogla je nominovati najviše tri sela za izbor u 2022. godini.
Program nadogradnje u okviru inicijative “Najbolja turistička sela” koristi brojnim selima koja ne ispunjavaju u potpunosti kriterije za priznanje. Ova sela dobijaju podršku od UNWTO-a i njegovih partnera u poboljšanju elemenata u oblastima u kojima su identifikovani nedostaci.
Brojna ponuda
Krupa na Vrbasu može se pohvaliti slapovima na rječici Krupi, vodenicama koje i dalje melju brašno od raznih vrsta žitarica, biciklističkim i pješačkim stazama, crkvom Svetog Ilije u okviru manastirskog kompleksa koja datira s kraja 12. vijeka, kao i Greben gradom, srednjevjekovnom ruinom u blizini manastira. Rječica Krupa ulijeva se u Vrbas, a inače, u mjestu Krupa na Vrbasu nalazi se nekoliko kampova na obalama, dok se turistima nudi i smještaj u privatnim bungalovima i vikendicama. Ovo mjesto posjećuju turisti iz cijelog svijeta.
Goran Vidović, koji živi u Krupi na Vrbasu, pored atraktivnih slapova smatra da je velika prednost ove lokacije činjenica da se nalazi na samo 25 kilometara od centra Banjaluke.
“Destinacija je lijepa, nije daleko, sadržaja nekog da sad kažem nema kako bi trebalo, ali i sužen je prostor tu. Najatraktivniji su slapovi, vodenice, kojih nema koliko ih je bilo nekada, a manastir je na prvom mjestu”, rekao je Vidović.
Govoreći o turistima on je rekao da ih nema samo zimi kada je ružno vrijeme, ali se i klima potpuno promijenila pa iako se nekada snijeg ovdje zadržavao od kraja novembra do maja, sada rjetko i pada.
Uzgoj ribe
Zahvaljujući tome turisti dolaze da posjete slapove i tokom januara, a najviše izletnika i turista dolazi kada je sunčano i tokom praznika.
“Pritisak turista i Banjalučana je uglavnom ljeti, proljeće ljeto i ako je jesen lijepa”, rekao je Vidović.
On je odrastao u Banjaluci, a sada je na svojoj djedovini. Devedesetih godina prošlog vijeka napravio je ribnjak za uzgajanje pastrme i od kojeg živi njegova porodica.
Kaže da im posao ide dobro, iako je teška situacija, a iz godine u godinu sve teže i teže. Zbog rata u Ukrajini poskupila je i hrana za pastrmke koja se uglavnom uvozi iz Italije i Danske. Kaže da opstaje, jer supruga i on sami rade na ribnjaku i nemaju zaposlenih radnika.
“Inače, rječica Krupa je bila u bivšoj Jugoslaviji poznata kao rezervat za potočnu pastrmku, nikada nije bio dozvoljen ribolov. U njoj je bilo ribe kao u mom ribnjaku”, rekao je Goran Vidović napominjući da to sada nije slučaj.
Oni koji posjećuju slapove na Krupi često dolaze i da kupe svježu pastrmku s ribnjaka, a Goranov sin u ljetnjim mjesecima otvara mali kafe-restoran, u kojem su glavno jelo pastrmka i uštipci.
“Ovo su Plitvička jezera u malom, baš u malom”, dodao je Vidović.
Poboljšati infrastrukturu
Od posjetioca zarađuju i vodeničari na slapovima, prodajući brašno te rokom ljeta i uštipke. Mali broj je onih koji nakon šetnje duž obala Krupe ne kupe bar kilogram brašna od pšenice, ječma, raži, kukuruza ili heljde.
U prvim danima januara Krupu na Vrbasu posjetio je i Ozgur Gecići iz Francuske.
“Prvi put sam tu, mjesto je odlično, svima preporučujem da dođu ovdje, da posjete ovu lokaciju”, rekao je on.
Govoreći o onome što bi bilo dobro da se uradi rekao je da su teško pronašli ovo mjesto, jer nije dobro označeno, trebalo bi da ima veći parking, kao i bi moglo više da se povede računa o čistoći.
On je naglasio da bi, s obzirom na broj posjetilaca bilo dobro da postoje ugostiteljski kapaciteti, kafić ili restoran koji bi radio svo vrijeme.
Bosiljko Korićanac iz Maslovara kod Kotor Varoši ovu lokaciju je posjetio drugi put u životu.
“Treba posjetiti. Ovo je nešto fenomenalno. Mnogo ljudi ne zna za ovakve stvari, koji žive okolo. Imam rodbinu nedaleko, mislim da nikada nisu bili ovdje i njima ću preporučiti da dođu kad god mogu ovdje”, rekao je Korićanac.
Govoreći o tome kako bi ova destinacija mogla da se unaprijedi rekao je da bi bilo dobro kada bi postojao veći parking, jer je morao čekati dugo da se oslobodi mjesto da bi se uparkirao. Takođe je istakao da mu je žao što se u ovako lijepoj rijeci i mjestu može vidjeti smeće.
Ipak kaskadni vodopadi, huk vode, stare vodenice, staze duž obala Krupe, predivan šumoviti predio i čist vazduh idealna su lokacija za odmor od gradske vreve.
BH Glas / AA
