Novi predsjednik Odbora za imigracijska prava danskog parlamenta Folketinga, Mikkel Bjørn iz stranke Nye Borgerlige, ne krije da će, kao redovni član odbora, gledati iz koje zemlje dolazi podnosilac zahtjeva za državljanstvo.
– Moramo imati razumnu pretpostavku da će osoba kojoj damo državljanstvo koristiti Danskoj i danskim građanima u cjelini, kaže on.
– Dakle, za mene je iskustvo zasnovano na zemlji iz koje se ljudi prijavljuju jedan od parametara kojih se moram pridržavati kada trebam da procijenim da li da dam državljanstvo.
Mikkel Bjørn naglašava da čim iznese svoje stavove o imigracijskim pitanjima, govori kao običan član odbora, a ne kao predsjednik.
Zadatak Odbora za državljanstvo Danske je da posebno odluči da li treba odobriti dispenzaciju osobama koje podnose zahtjev za državljanstvo, ali koje ne ispunjavaju jedan ili više uslova.
Odbor se sastoji od članova političkih partija Folketinga. Oni glasaju u povjerenju.
Novi predsjednik komiteta generalno se ne suzdržava od značajnih izjava o muslimanima i islamu.
Između ostalog, ranije je muslimansku maramu nazvao “instrumentom mučenja”, a u novembru je u govoru na godišnjoj skupštini stranke rekao da “sloboda i domovina moraju biti vraćeni Dancima”.
Da li će uzeti u obzir da li podnosilac zahtjeva za državljanstvo dolazi iz zemlje sa pretežno muslimanskim stanovništvom, kaže:
– Ne treba da bude tajna da imamo znatno lošije iskustvo u davanju državljanstva ljudima iz islamskih zemalja nego što ih imamo sa drugim zemljama. Ne bi trebalo da bude tajna.
Pitanje: I šta mislite pod tim?
– Pa ja kažem da sa sadašnjom situacijom, mislim da imamo toliko loša iskustva sa davanjem državljanstva ljudima iz islamskih zemalja da ako ne dobijemo model po kome mogu da steknem bolji uvid u stavove, stavove i vrijednosti ljudi, onda ću teško braniti davanje državljanstva ljudima o kojima ništa ne znam.
Pitanje: Nije li diskriminatorno fokusirati se isključivo na to odakle ljudi dolaze?
– To je neka notorna glupost. Bavljenje parametrima koji se odnose na ljude koji se prijavljuju za državljanstvo je cijela suština duha Ustava. To je ono što je državljanstvo dato zakonom.
– Jasno je da kada bi ljudi došli na lični razgovor, onda bi pitanje nacionalnosti vjerovatno zauzelo znatno veće mjesto u pozadini, jer bi se tada moglo tražiti neke druge stvari, što nažalost nije moguće sa trenutnim sistemom.
Mikkel Bjørn ističe da zakonodavstvo o državljanstvu već uzima u obzir odakle podnosioci zahtjeva dolaze. Na primjer, lakše je dobiti državljanstvo ako dolazite iz nordijske zemlje.
Obično je uslov za dobijanje danskog državljanstva da ste imali devet godina neprekidnog boravka u Danskoj. Za ljude iz nordijskih zemalja potrebno je dvije godine neprekidnog boravka.
Izbor novog predsjednika Odbora za imigracijska prava pao je na prsa nekoliko ljudi. Između ostalih, članica parlamenta Enhedslisten Laila Stockmarr, koja piše na Twitteru:
– Upoznajte novog predsjednika Odbora za imigraciju danskog parlamenta. Prilično je zabrinjavajuće. Pitam se kako će Moderaterne (Umjereni) ukloniti te “čičke sad”.
Ali sam Mikkel Bjørn obećava da će napraviti razliku između uloge predsjednika odbora i uloge člana parlamenta za Nye Borgerlige.
– Jasno je da kada govorim kao predsjednik Odbora za imigraciona prava, govorim u ime Odbora za prava imigracije, a time i stavova koji su tamo široko zastupljeni, kaže on.
– A kada govorim u ime svoje stranke, to je naravno u skladu sa mojim stavovima o imigracionim pitanjima.
Jørgen Grønnegaard Christensen, profesor emeritus na Odsjeku za političke nauke na Univerzitetu Aarhus, ističe da predsjedavajući parlamentarnog odbora nema nezavisnu moć.
– Ali u tome, naravno, ima nečeg simboličkog i komunikacijskog, i to je ono što izaziva pomutnju. Ali u stvarnosti ne možete tome pridavati veliki značaj, kaže on.
Odbor za državljanstvo sastoji se od 17 članova iz različitih političkih partija, prenosi Ritzau.
BH Glas
