Dancu su već nekoliko godina na vrhu popisa najsretnijih nacija svijeta.
Iako se sreća u Danskoj uveliko povezuje sa socijalnim uređenjem države te ekonomskim prosperitetom, Danci praktikuju i neke svakodnevne rutine koje pozitivno utiču na njihovo mentalno i fizičko zdravlje, piše Index.hr .
U nastavku pročitajte što to Danci rade drukčije od ostalih.
Slobodno vrijeme koriste za uživanje u prirodi
Od malih nogu Dance uče koliko je važno provoditi vrijeme u prirodi. Postoje mnogi vrtići u prirodi u kojima djeca većinu dana provode na otvorenom bez obzira na temperaturu i vremenske uslove.
Slobodna su istraživati sve oko sebe, penjati se po drveću, skakati po lokvama i zaprljati se u blatu jer Danci vjeruju kako to pozitivno utiče na imunitet i cjelokupan razvoj djece.
Slobodno vrijeme većina Danaca i u odrasloj dobi provodi na otvorenom kako bi se opustili nakon radnog dana, povezali s prirodom i uživali u njoj.
Tokom dugih ljetnih dana to je posebno izraženo jer se trude iskoristiti svaku zraku sunca znajući da im slijedi dugi period zime s manjkom svjetlosti.
Uživaju u raznim aktivnostima poput bicikliranja, trčanja, surfanja i drugih vodenih sportova ili jednostavno odlaze u duge šetnje razgledajući šume, plaže, klifove i fjordove.
Važno je samo kretati se što više
Danci su u svijetu poznati kao strastveni biciklisti koji tvrde kako ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća.
Devet od deset Danaca posjeduje bicikl i koristi ga za vožnju na posao, rekreaciju pa čak i putovanja koja su moguća zbog duge i kvalitetne mreže biciklističkih staza.
Čak četvrtina ukupnog ličnog prijevoza u Danskoj na relacijama manjima od 5 kilometara obavlja se biciklom.
Kultura biciklizma u Danskoj stara je otprilike kao i sam bicikl.
Popularnost je počeo sticati 80-ih godina 19. stoljeća, a 20-ih godina 20. stoljeća bicikl postaje simbol jednakosti i slobode, koje su i danas Dancima izuzetno važni.
Osim ljubavi prema bicikliranju, Danci općenito njeguju ljubav prema rekreaciji i aktivnom načinu života.
Pritom najčešće nisu usmjereni na brojanje i gubljenje kalorija koliko na činjenicu da je kretanje važno za fizičko i mentalno zdravlje.
Rekreacijom shvaćaju i čišćenje kuće ili odlazak do prodavnice jer važno je samo da se što više kreću.
Zdrava prehrana kao osnova zdravog i sretnog života
Danski nutricionisti su 2004. godine ukazali na rastući problem pretilosti i neodrživih praksi uzgoja hrane u zemlji i ponudili praktično rješenje – koncept nordijske prehrane.
Ona uključuje puno vlaknastog povrća, voće, zatim žitarice i hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama poput lososa, ali i druge vrste ribe i morskih plodova.
Prema nordijskoj prehrani, umjereno treba jesti meso, jaja i mliječne proizvode kao i masnoću životinjskog porijekla.
Također, treba izbjegavati zaslađena pića, prerađenu hranu, hranu s aditivima i fast food.
Danci su i nacija koja jede najviše zobi godišnje u svijetu – 9 kilograma po glavi stanovnika.
Zob je jedna od najzdravijih žitarica pa ne čudi da je Danci, koji paze na zdravlje, jedu u tolikoj količini.
Nutritivne i zdravstvene prednosti zobi su brojne: puna je vlakana, bogata antioksidansima, sadrži beta glukan koji pozitivno utiče na zdravlje srca, jača imunološki sistem, ali i reguliše nivo šećera u krvi, što je čini odličnim odabirom za ljude pod rizikom od dijabetesa te one koji žele regulisati tjelesnu težinu jer pruža dugotrajan osjećaj sitosti.
Zob je namirnica koja se najčešće jede za doručak ili međuobrok, ali ubrzan način života često dovodi do preskakanja ovog važnog obroka.
Kako bi se to događalo što rjeđe, Boom Box je u saradnji s nutricionistima razvio zobene kaše 100% bazirane na biljnim sastojcima bez dodanih šećera i aroma koje su gotove za nekoliko minuta.
U 100 grama kaše se nalazi prosječno 5% prirodnog šećera iz voća i zobi, a u ponudi je i nekoliko različitih okusa pa ovu zdravu namirnicu možete probati u više varijanti i provjeriti zašto je Danci toliko vole.
A možda i navika konzumiranja zobi pomogne u usvajanju zdrave nordijske prehrane.
Hvalisanje je rijetkost, ali ambicioznost nije
Specifičnost danske kulture ogleda se i u življenju po Janteovom zakonu.
Prvi put se pojavio u knjizi norveškog autora Aksela Sandemosea, koji je odrastao u Danskoj.
Radnja knjige odvija se u fiktivnom gradiću Janteu u kojem se svi međusobno poznaju, znaju sve jedni o drugima i žive po pravilima zajednice.
Neka od pravila nalažu kako ne treba misliti da je pojedinac poseban, pametniji nego što zaista jest, bolji ili važniji od drugih, što su Danci prihvatili i primjenjuju i dan danas.
Iako neki tvrde da ova pravila uništavaju slobodu ličnog izražavanja, Danci su ih uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu bez narušavanja individualnosti i posebnosti, ali i bez prethodnog učenja.
Oni Janteov zakon jednostavno žive pa ćete zato rijetko čuti Danca da se hvalisa ili ističe svoje prednosti, posebno ako se radi o materijalnom statusu.
Danci su ponosni na svoje uspjehe i vrlo ambiciozni, ali to neće naglašavati niti se hvaliti svojim ostvarenjima, kao ni ostvarenjima svoje djece.
Egalitarnost je važan aspekt danskog društva i Janteov zakon jedan je od načina na koji se ona njeguje i održava.
Uživanje u malim životnim ljepotama
Koncept uživanja u lijepim stvarima u životu, o kojem se zadnjih nekoliko godina naveliko piše u svjetskim medijima, još je jedan od faktora koje Dance smješta u sam vrh sretnih nacija.
Naravno, radi se o hyggeu. Ovaj termin teško je prevodiv, ali opisuje ga se kao zajedništvo i privrženost, vrijeme provedeno s bližnjima, trenutke koje posvećujemo sebi i tako se umirujemo, opuštamo i uživamo.
Hygge može biti zajednički obrok s najmilijima, relaksacija u toplini svoga doma uz čaj i dobru knjigu ili posmatranje prirode.
U suštini, hygge je sve što nam pruža osjećaj zadovoljstva i mira, a može pozitivno uticati i na mentalno zdravlje, što je još jedan od razloga zašto je dobro praktikovati ga.
BH Glas / Foto: Justin Tallis / AFP / Getty Images
