Čak 966.000 tražilaca azila zabilježeno je 2022. u zemljama EU-a, Švicarskoj i Norveškoj, a radi se o rekordnom broju od 2016. kada je trajala izbjeglička kriza, objavila je u srijedu Agencija EU-a za azil (EUAA).
Zahtjevi za azil, koje većinom podnose Sirijci i Afganistanci, porasli su više od 50 posto u odnosu na 2021., pokazuju podaci evropske agencije.
Povećanje broja tražikaca azila se dijelom pripisuje ukidanju mjera ograničenja vezanih uz pandemiju covida-19, ali i stanju u svijetu s krizom hrane i ratnim sukobima, ističe EUAA.
Spomenutom broju tražilaca azila treba pridodati i četiri miliona Ukrajinaca koji su zbog rata napustili zemlju i u Evropskoj uniji uživaju status privremene zaštite, dodaje agencija i ističe da kombinacija ta dva faktora predstavlja golemi teret za “nacionalne sisteme za prihvat ljudi”.
Tokom izbjegličke krize broj tražilaca azila 2015. je dosegao 1,3 miliona, a 2016. godine 1,2 miliona.
Ove godine je među azilantima i najveći broj maloljetnika bez pratnje od 2015.
Uz Sirijce (132.000) i Afganistance (129.000), veliki je broj i tražilaca azila iz Turske, njih 55.000, iz Venezuele 51.000, Kolumbije 43.000, Pakistana 37.000, Bangladeša 34.000 i Gruzije 29. 000.
Za državljane Venezuele i Kolumbija nije potrebna viza za ulazak evropski prostor.
Ukrajinci, kojima je u martu 2022. Bruxelles odobrio poseban status privremene zaštite, podnijeli su 28.000 zahtjeva za azilom. To isto je učinilo 17.000 Rusa.
Oko 40 posto zahtjeva 2022. je pozitivno riješeno, što je također najveći broj u posljednjih pet godina.
Najviše pozitivnih rješenja otpada na Sirijce (94 posto), Bjeloruse (88%) i Ukrajince (86%).
Najmanje pozitivnih rješenja je izdano za državljane Indije, Moldavije, Vijetnama i Sjeverne Makedonije, svega jedan posto, te Tunisa i BiH dva posto i Venezuele, Srbije i Nepala tri posto.
BH Glas / Hina / Foto: European Union
