Broj smrtnih slučajeva na putevima u Evropskoj uniji porastao je za tri posto prošle godine jer se sve više ljudi vratilo na puteve pošto se smanjila zabrinutost zbog koronavirusa, pokazali su prvi podaci.
No u usporedbi s godinom prije virusa, 2019., broj mrtvih na putevima manji je za 10 posto odnosno oko 20.600 u prošloj godini.
Ima velikih razlika između ruralnih i urbanih smrtnih ishoda na putevima.
Na temelju podataka iz 2021., pošto detaljni podaci iz 2022. još nisu dostupni, 52 posto smrtnih slučajeva u saobraćaju dogodilo se na ruralnim putevima, 39 posto u urbanim područjima i devet posto na autoputevima.
Najviše smrtnih slučajeva bilo je među putnicima u automobilu (45 posto), pa vozačima motocikla i mopeda (19 posto), pješacima (18 posto) i biciklistima (devet posto).
U urbanom saobraćaju su pješaci, biciklisti i korisnici vozila na dva točka činili nešto manje od 70 posto smrtnih slučajeva.
Smrtni slučajevi sudionika u gradskom saobraćaju događaju se velikom većinom u nesrećama u kojima učestvuju automobili i kamioni pa se u izvještaju naglašava potreba poboljšanja zaštite ranjivih sudionika u saobraćaju.
Iako se porast broja biciklista pozdravlja iz kondicijskih i ekoloških razloga, ovo je jedina grupa sudionika u saobraćaju koja nije zabilježila značajan pad smrtnih slučajeva u proteklom desetljeću.
Prvi podaci u Francuskoj, na primjer, pokazali su porast smrtnosti biciklista na putevima od 30 posto u usporedbi s 2019.
Izostanak dovoljno dobre infrastrukture smatra se ključnim uzrokom.
S obzirom na ukupan broj smrtnih slučajeva na milion stanovnika – Rumunija je imala najviše (86), a slijedi je Bugarska (78), te nakon nje Hrvatska sa 71.
Najsigurniji putevi su u Švedskoj (21) i u Danskoj (26).
EU je 2018. postavila cilj da će prepoloviti broj smrtnih slučajeva u saobraćaju do 2030. godine, prenosi Hina.
BH Glas / Foto: Robert Landau / Alamy
