Ne postoji pitanje koje je politički, moralno i egzistencijalno važnije od očuvanja države Bosne i Hercegovine. Stranačku i lokalnu politiku potisnimo u korist državne politike. Neka odanost i privrženost državi Bosni i Hercegovini bude jača od ličnih sujeta i animoziteta.
Odredimo crvenu liniju ispod koje se ne može ići na državnom nivou, poručeno je večeras na svečanosti u sarajevskoj Vijećnici upriličenoj povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, čiji su domaćini bili članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, javlja Anadolija.
Svečanost u Vijećnici počela je odavanjem počasti minutom šutnje žrtvama razornih zemljotresa u Turskoj i Siriji, nakon čega je intonirana državna himna Bosne i Hercegovine. Prijemu su prisustvovale brojne ličnosti iz javnog, političkog, društvenog, sportskog, kulturnog, vjerskog i ekonomskog života BiH, među kojima visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović…
Komšić: Nude nam embargo na demokratiju i ljudska prava
Komšić je na početku obraćanja pozdravio bh. spasilačke timove, koji su također bili prisutni u Vijećnici, a koji su proteklih dana učestvovali u akcijama traganja i spašavanja u zemljotresom pogođenoj Turskoj.
– Želim prvo posebno da pozdravim naše hrabre Bosance i Hercegovce koji su ovdje večeras sa nama. To su ljudi koji su proteklih dana svojom humanošću, požrtvovnošću i srcem pružali ruku spasa unesrećenom stanovništvu Republike Turske, koje je stradalo u katastrofalnom zemljotresu. Bosna i Hercegovina je ponosna na vas. Svi zajedno pokazali smo solidarnost sa unesrećenim stanovništvom Republike Turske, ali vi koji ste otišli na lice mjesta učinili ste najteži dio posla. Od srca, hvala vam, rekao je Komšić.
Komšić je dalje naveo kako je Bosna i Hercegovina prije tačno trideset i jednu godinu, izjašnjavanjem građana na referendumu, otpočela svoju borbu za nezavisnost i suverenitet koja još uvijek traje.
– Protivnici nezavisnosti i postojanja Bosne i Hercegovine, ni oružanom agresijom na Bosnu i Hercegovinu kao međunarodno priznatu državu, nisu ostvarili svoje ciljeve. Bosna i Hercegovina je opstala u svojim prepoznatljivim međunarodnim okvirima, uprkos svemu, pa čak i uprkos tzv. međunarodnoj zajednici. Oružana agresija na Bosnu i Hercegovinu jeste prestala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali politička još uvijek traje. Iz toga proističe logičan zaključak da borba za nezavisnost i suverenitet naše domovine još uvijek traje.
-Obrisi te borbe u posljednjim godinama, pa čak i u posljednjim mjesecima, naročito su vidljivi. Nažalost, naša država sada nije suočena samo sa velikodržavnim aspiracijama susjeda i njihovim, rekao bih tradicionalnim pokušajima podjele Bosne i Hercegovine, nego i sa neprimjerenim stranim intervencijom koji nam je možda u početku izgledala zbunjujuće, čudno, gotovo nevjerovatno. Toliko zbunjujuće, čudno i nevjerovatno da čak mnogi nisu željeli da vjeruju svojim očima, rekao je Komšić.
Dalje je naveo kako su ta rješenja koja se nastoje nametnuti u suprotnosti sa svim demokratskim standardima, ali i u suprotnosti sa prvomartovskim opredjeljenjem Bosanaca i Hercegovaca o jednakosti svih građana i naroda koji žive u ovoj zemlji.
– Način na koji se ta rješenja, mimo volje građana Bosne i Hercegovine, nastoje nametnuti drzak je i usuđujem se reći čak i bezobrazan. U svojoj osnovi ona negiraju pretpostavku bilo kakve nezavisnosti i suverenosti. Građani Bosne i Hercegovine najvećim dijelom sa negodovanjem gledaju na takvo tretiranje Bosne i Hercegovine. Takvo političko djelovanje sigurno će se jednog dana naći pred stubom srama i pred sudom istorije. Nažalost, nekada stvari u Bosni i Hercegovini izgledaju kao malo dotjerana, ušminkana repriza okrutne i krvave stvarnosti i dešavanja kroz koja smo već prošli u ratu.
-Sjetimo se samo embarga na oružje braniocima Bosne i Hercegovine, kukavičkog podmetanja podjele države kroz tzv. mirovne planove i pregovore. Danas nam nude embargo na demokratiju i poštivanje osnovnih ljudskih prava, navodno pomirujuće dogovore i planove koji u konačnici idu ka potpunoj razgradnji bosanskohercegovačkog društva sa izvjesnom podjelom zemlje kao krajnjim rezultatom. Međutim, to uopće nije razlog za bilo kakvu vrstu pesimizma a kamoli defetizma. Borba za nezavisnost i suverenost u periodu od 1992. do 1995. godine jeste bila sveopšta borba ljudi koji nemaju druge domovine, ljudi koji samo brane svoje, a za tuđim ne posežu. Tu borbu su iznijeli građani Bosne i Hercegovine, pripadnici svih njenih etničkih, vjerskih ili drugih identiteta, a ne naši lažni prijatelji, kazao je Komšić.
Rekao je i kako su u oružanoj borbi, odnosno odbrani nezavisnosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine učestvovali su samo oni koji se identificirali sa Bosnom i Hercegovinom, a oni koji se ne identificiraju su je napadali.
Dodao je kako se ni danas ne možemo osloniti na one koji se ne identificiraju sa Bosnom i Hercegovinom, ali ni na one koji stavljaju znak jednakosti između ove dvije kategorije, pravdajući takav stav navodnom političkom korektnošću, kako već vole da je zovu.
– Taj znak jednakosti stavljaju i pojedini strani zvaničnici koji nam poručuju da je za opstanak i vitalnost Bosne i Hercegovine od presudnog značaja da oni upravljaju mjestima donošenja odluka, i da bi trebalo da povjerujemo kako je njima više stalo do Bosne i Hercegovine nego nama samima. Upravo je takav red i poredak danas u Bosni i Hercegovini uspostavljen. Takav poredak usmjeren je i protiv nezavisnosti i protiv suverenosti Bosne i Hercegovine. Takav je, da ga se ne može nazvati drugim riječima do onim koje ću samo zbog svečanosti ovog trenutka prećutati, istakao je Komšić.
Međutim, kako je rekao, to svakako nije razlog za bilo kakav defetizam i pesimizam nego baš nasuprot, razlog je za borbu.
– Dobro je što su najzad prevaziđene određene iluzije. Dobro je što konačno znamo ko je za stvarnu nezavisnost i suverenost Bosne i Hercegovine, a ko smatra to da o našem zakonodavstvu treba da odlučuju stranci i vlade susjednih zemalja. Dobro je što smo konačno utvrdili mjesto u kojem se susrećemo, ali i ono mjesto u kojem se razilazimo, zaključio je Komšić.
Bećirović: Secesija bh. entiteta RS je nemoguća
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović istakao je kako, nažalost, velikodržavni protagonisti pokušavaju Bosni i Hercegovini oduzeti pravo na postojanje.
– Pokušavaju nam ukrasti i prekrojiti historiju i književnost. Ne poštuju naš državni suverenitet, negiraju naš etnički i jezički identitet, zloupotrebljavaju naše pravo na vjerski identitet, kradu bh. talente u sportu, nauci i brojnih drugim oblastima. Uprkos svemu tome ne uspijevaju slomiti državu Bosnu i Hercegovinu. Nju nisu trajno pokorile ni mnogo jače sile u posljednjih hiljadu godina. Bosna i Hercegovina je uvijek imala svoje sinove i kćeri koje će je zaštiti. Tako je bilo i tako će i ostati, poručio je Bećirović.
Bećirović je govorio kako nažalost i danas na političkoj sceni postoje sljedbenici Slobodana Miloševića, koji, kako je kazao, ne prihvataju činjenicu da je načelo samoopredjeljenja u trajnoj suprotnosti sa načelom političke nezavisnosti postojećih država u svijetu.
– Generalna skupština UN precizno je utvrdila da se pravo na samoopredjeljenje ne smije nikada shvatiti kao odobravanje ili podsticanje aktivnosti koje bi ugrozile, u cjelini ili djelimično, teritorijalnu cjelovitost ili političko jedinstvo država. Zato je, između ostalog, nemoguća secesija bh. entiteta RS jer stanovništvo jednog dijela nezavisne, suverene i nedjeljive države Bosne i Hercegovine nikada neće moći odlučivati o sudbini cjelokupnog stanovništva. Nikada, neka to dobro upamte separatistički orijentirani političari, istakao je Bećirović, dodajući kako je Bosna i Hercegovina država koja je danas kandidat za članstvo u Evropsku uniju i zemlja pred ulaskom u članstvo NATO-a.
Bećirović je na kraju obraćanja izrazio saučešće i solidarnost, kako je rekao, s bratskim narodom Republike Turske, kao i s narodom Sirije, koji su pogođeni razornim zemljotresima.
– Posebno sam ponosan na spasilačke timove koji su spasili 26 ljudskih života. Oni su ponos i ogledalo hrabre i humane Bosne i Hercegovine. Ponosan sam na sve Bosance i Hercegovce koji su još jednom pokazali da imaju humanost i veliko srce.
– Večeras izražavam solidarnost sa hrabrim predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i slobodarskim narodom Ukrajine. Mi smo na strani Ukrajine i slobodnog svijeta. Mi nismo neutralni i indiferentni prema patnjama naroda Ukrajine jer neutralnost je drugo ime za podršku Putinovom režimu, rekao je Bećirović, a obraćanje zaključio riječima:
– Ne postoji pitanje koje je politički, moralno i egzistencijalno važnije od očuvanja države Bosne i Hercegovine. Stranačku i lokalnu politiku potisnimo u korist državne politike. Neka odanost i privrženost državi Bosni i Hercegovini bude jača od ličnih sujeta i animoziteta. Odredimo crvenu liniju ispod koje se ne može ići na državnom nivou.
BH Glas / Anadolija
