Danas se u Belgiji na vrhu sastaje devet evropskih zemalja kako bi potvrdile zajednički plan o povećanju kapaciteta vjetroelektrana na Sjevernome moru, što je golem industrijski izazov za ubrzanje dekarbonizacije kontinenta.
Na dnevnom redu skupa u Ostendeu, gdje će se sastati francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i nizozemski premijer Mark Rutte, bit će između ostalog razvoj polja vjetroelektrana, priključne infrastrukture i industrijskih mreža te projekti zelenog vodika.
“Naš zajednički cilj u vezi s energijom vjetra na Sjevernom moru je 120 gigavata do 2030. i barem 300 gigavata do 2050. godine”, rekli su čelnici devet zemalja u kolumni objavljenoj u ponedjeljak na mrežnoj stranici Politica. Sadašnji skupni kapaciteti su oko 30 GW.
“Naš put je jasno zacrtan. Sada samo trebamo ubrzati ritam”, rekli su. U praksi to znači da će se ubrzati postupak odobravanja, bolje koordinirati javni natječaji, “jačati” proizvodne mreže te diversificirati opskrba važnim sastavnim dijelovima kako bi se smanjila ovisnost o Kini.
Bit će prisutni čelnici sedam zemalja Evropske unije (Francuska, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Irska, Danska i Luksemburg – glavni financijaši projekta) te Norveške i Velike Britanije.
“Vjetroelektrane na moru bit će glavni izvor proizvodnje obnovljive energije, daleko više od solarne energije i vjetroelektrana na kopnu”, poručili su iz Elizejske palače.
U Sjevernome moru, koje nije toliko duboko, vjetroelektrane se “mogu postaviti u velikom broju”, nedaleko od obale, “u uvjetima gdje vjetar omogućuje proizvodnju velike količine zelene energije” po “iznimno konkurentnoj cijeni”, dodao je isti izvor.
No da bi se ostvarili ciljevi iz Ostendea, “potrebna su nova velika ulaganja u proizvodne kapacitete i u pomoćnu infrastrukturu”. “Planirane politike zasad nisu dovoljne”, reagiralo je u zajedničkom saopćenju stotinjak kompanija u tom sektoru.
Ukupni troškovi mogli bi biti kolosalni: krajem 2020. Bruxelles je ocijenio da mu treba 800 milijarda eura ako EU želi proizvodnju električne energije iz morskih vjetroelektrana povećati na 300 GW do 2050.
BH Glas / Hina / Foto: Jens Büttner / picture alliance via Getty Images
