Švedsku ekonomiju pritišću podizanje kamatnih stopa, visoka inflacija i pad lične potrošnje te se očekuje da će godinu zaključiti s padom, objavila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Nakon što je relativno dobro prebrodilo pandemiju, snažan rast potrošačkih cijena i kamatnih stopa počeli su uzimati danak, konstatira OECD, izdvojivši i energetsku krizu koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu.
Švedska su domaćinstva među najzaduženijima u Evropi, mnoga imaju hipotekarne zajmove s promjenjivom kamatnom stopom, što znači da će im troškovi kamata rasti zbog podizanja ključnih kamatnih stopa.
OECD očekuje da će se švedska ekonomija ove godine smanjiti za 0,3 posto, a iduće porasti za tek 1,4 posto.
– Oslabilo je povjerenje potrošača i kompanija, a rast troškova zaduživanja negativno utiče i na primanja domaćinstava i na kompanije u sektoru nekretnina koje se suočavaju s izazovima u refinanciranju dugova, konstatiraju u OECD-u.
Zajmovi za komercijalne nekretnine čine oko 18 posto ukupnih bankovnih zajmova i njihov je udio među najvećima u OECD-u.
Centralna banka podizala je u više navrata referentnu kamatnu stopu, na aktualnih 3,5 posto, s nula posto na početku 2022. Planiraju ih podići još jednom, za 0,25 postotnih bodova, na sjednici u junu ili u septembru.
OECD ističe i posljedice ruske invazije na Ukrajinu, poput povišenih cijena energije i hrane koje koče energetsku aktivnost i znatno slabijeg izvoza zbog slabe potražnje ključnih partnera.
Upozoravaju ujedno da su vladine reforme umanjile šanse Švedske da ostvari klimatske ciljeve.
Koalicijska vlada desnog centra smanjila je poreze na gorivo, povećala porezne olakšice građanima koji se voze na posao, ukinula nove subvencije za električna vozila i smanjila propisani udio biogoriva u mješavini s dizelom i benzinom.
Promjene su vjerovatno onemogućile ostvarenje klimatskih ciljeva, zacrtanih za kraj desetljeća, ako vlada ne usvoji nove ambiciozne mjere, procjenjuju u OECD-u.
BH Glas / Hina
