Tokom bušenja u sklopu trenutnih radova na izgradnji nove linije podzemne željeznice u Beču, otkrivene su male piritne cijevi koje ukazuju na neobičnu proizvodnju metana prije 11 miliona godina.
Izgradnja metroa u Beču pružila je geolozima Prirodnjačkog muzeja (NHM) u Beču neočekivani uvid u geološku prošlost koja je dokumentovana u brojnim bušotinama. Radna grupa koju vodi prof. dr. Mathias Harzhauser, direktor Geološko-paleontološkog odjela NHM, ukazala je na silne naslage gline koje je nataložilo ogromno more prije oko 11 miliona godina.
Takozvano Panonsko more prekrivalo je cijeli Panonski bazen i prostiralo se od današnje Češke do Srbije. Beč je bio na zapadnoj obali mora. Brojne fosilne školjke dagnji i puževa omogućavaju detaljnu rekonstrukciju staništa ovog neobičnog mora koje je postojalo više od 5 miliona godina. Međutim, dugi dijelovi u bušotinama u kojima su fosili potpuno nedostajali otežali su geolozima.
Umjesto fosila otkrili su male cijevi duge samo nekoliko milimetara. Mikroskop je pokazao da su cijevi sastavljene od sićušnih sfera napravljenih od minerala pirita, a takve strukture su ranije bile nepoznate. Centar za istraživanje sistema Zemlje na Univerzitetu u Hamburgu je opsežno analizirao zagonetne strukture i otkrio da su kugle uzrokovane mikroorganizmima koji su se hranili metanom.
– Cijevaste strukture su se vjerovatno formirale duž sićušnih kanala koje je gas gurao kroz blato – kaže predvodnik studije iz Centra dr. Zhiyong Lin, a sam metan je ranije formirala druga grupa mikroorganizama.
Metan je jedan od najjačih i najopasnijih stakleničkih gasova. Danas, osim ugljičnog dioksida, klimatske promjene pokreće prvenstveno metan iz stočarstva i rižinih polja. Dok u atmosferi mutira u “ubicu klime”, za mikroorganizme u morskom mulju i na morskom dnu predstavlja hranu.
– Prije 11 miliona godina, mikroorganizmi su spriječili da se dogode gore stvari tako što su pojeli metan – objašnjava Harzhauser.
Međutim, ovo funkcioniše samo ako je stanište potpuno bez kisika. Dakle, ono što je bila neprijateljska zona smrti za većinu organizama pokazalo se kao raj za ovu grupu mikroorganizama, to također objašnjava i zašto se ovdje ne mogu naći drugi fosili.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Communications Earth & Environment, saopćio je Ured Grada Beča u Sarajevu.
BH Glas / Fena
