Osam od deset pripadnika etničkih manjina navodi da su bili izloženi diskriminaciji ili predrasudama u protekloj godini. To pokazuje opsežna studija Instituta za ljudska prava koja poziva na ambiciozan akcioni plan.
Etnička diskriminacija i predrasude su svakodnevna pojava za osobe manjinske etničke pripadnosti. Oni doživljavaju negativnu diskriminaciju u javnoj sferi, na tržištu rada, u slobodnom životu i u kontaktu sa vlastima u Danskoj.
Institut za ljudska prava (Institut for Menneskerettigheder) upravo je sproveo najopsežniju dansku istragu o rasizmu do sada. Na osnovu odgovora od skoro 4.300 nezapadnih potomaka ili imigranata, studija daje sliku rasizma koji je široko rasprostranjen u Danskoj:
84 posto odgovara je da su iskusili diskriminaciju ili predrasude na osnovu svoje etničke pripadnosti. Otprilike svaki četvrti navodi da im je, zbog njihove etničke pripadnosti, uskraćen pristup mjestima na koja je drugima dozvoljen ulazak. Svi ispitanici su ili rođeni u Danskoj ili su ovdje došli prije nego što su napunili 13 godina.
„Diskriminacija je nezakonita u Danskoj. Ipak, desetine hiljada doživljavaju diskriminaciju isključivo na osnovu svoje etničke pripadnosti. Još uvijek postoji velika potreba za koordiniranim naporima u svim područjima društva, a to zahtijeva ambiciozan plan akcije protiv rasizma u Danskoj“, kaže Louise Holck, direktorica Instituta za ljudska prava.
Studija također pokazuje da se samo 11 posto onih koji su iskusili diskriminaciju naknadno žalilo. Njihovo objašnjenje je da nemaju uvjerenje da će to biti korisno. Uz to, 38 posto navodi da u određenoj, visokoj ili vrlo visokoj mjeri razmišlja o odlasku iz Danske zbog iskustva s diskriminacijom i predrasudama.
Institut za ljudska prava je u prethodnim studijama pokazao, između ostalog, da je diskriminacija u noćnom životu raširena, da policija češće cilja na etničke manjine, a da to ne dovodi do osude, te da šegrte s etničkim manjinskim porijeklom kompanije odbijaju.
„Apsolutno je ključno za ljudska prava da ljudi moraju biti tretirani jednako i zaštićeni od diskriminacije. U Danskoj smo dužni zaustaviti rasizam kada se s njim susrećemo, a akcioni plan je važan prvi korak”, kaže Louise Holck.
Od 1971. godine u Danskoj je na snazi Konvencija UN-a o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije. To, između ostalog, znači da je Danska dužna zaustaviti svaku rasnu diskriminaciju, navodi se u izvještaju Instituta za ljudska prava.
BH Glas
