Djeca u Švedskoj trebala bi krenuti u školu sa šest godina od 2028. godine, godinu dana ranije nego sada, u reviziji obrazovnog sistema u zemlji koja signalizira prelazak s nastave temeljene na igri za mlađu djecu.
Vlada je objavila planove za zamjenu obavezne predškolske godine za šestogodišnjake poznate kao förskoleklass dodatnom godinom u grundskola (osnovnoj školi).
Koalicijska vlada desnog centra, predvođena Umjerenima i potpomognuta krajnje desnim Švedskim demokratima, objavila je plan prije predstavljanja budžeta za 2025., što bi trebalo biti u četvrtak. Plan potječe iz prethodne vlade, a podržavaju ga i lijevo orijentirani socijaldemokrati.
Ministar obrazovanja Johan Pehrson rekao je da se “škola mora vratiti osnovama” i dodao da će biti veći fokus na rano učenje čitanja i pisanja, kao i na matematiku. “To bi trebalo dovesti do toga da učenici imaju bolju priliku za razvoj osnovnih vještina kao što su čitanje, pisanje i brojanje i postizanje ciljeva u školi”, rekao je.
Kritičari kažu da je plan u suprotnosti s istraživanjem koje pokazuje da se razvoj djece najbolje podržava okruženjima za učenje temeljenim na igri, potičući ih na istraživanje, stvaranje i razvoj kroz igru, znatiželju i vođeno otkrivanje. Čelnici sindikata strahuju da bi ovaj potez mogao ostaviti bez posla mnoge specijalizirane odgajatelje.
Christian Eidevald, gostujući profesor obrazovanja u ranom djetinjstvu na Univerzitetu Södertörn, rekao je da “gurajući šestogodišnjake u formaliziranije školsko okruženje, riskiramo gubitak osnovnih metoda temeljenih na igri za koje se pokazalo da potiču dječiji razvoj”.
“Ovo nije samo pedagoška preferencija: studije potvrđuju da je igra temelj za rano učenje i razvoj kritičnih vještina kao što su jezik i rješavanje problema”, ističe.
Eidevald je među grupom akademika koji proučavaju djecu i pedagogiju, uključujući Ingrid Pramling Samuelsson, višu profesoricu pedagogije na Univerzitetu u Göteborgu, koji su napisali članak u kojem dovode u pitanje obrazloženje vlade.
“Uključivanje šestogodišnjaka u osnovnu školu bez uzimanja u obzir njihovih specifičnih razvojnih potreba i bez iskorištavanja prednosti jedinstvene kompetencije odgajatelja je korak u pogrešnom smjeru i neće dovesti do veće jednakosti”, napisali su. “Umjesto strukturnih promjena, sredstva treba ulagati u podizanje kvalitete obrazovanja s kompetentnim učiteljima.”
Åsa Westlund, glasnogovornica Socijaldemokrata za obrazovanje, rekla je da potpora njezine stranke planu ovisi o održavanju mješavine učenja i igre u onome za što je rekla da bi trebalo djelovati kao “most između predškole i škole”.
Neki su stručnjaci pozitivno ocijenili plan. Johannes Westberg, profesor obrazovanja na Univerzitetu Groningen u Nizozemskoj, rekao je da ovaj potez ima smisla i da će švedsko školstvo više uskladiti s ostatkom Europe.
“To će vjerovatno podrazumijevati školovanje förskoleklass-a, tako da će tradicionalnija školska pedagogija biti osigurana već za ove šestogodišnjake, ali neće nužno utjecati na cijelu opću školu kao takvu”, rekao je.
Ostale obrazovne mjere koje će biti predstavljene u proračunu uključuju ulaganje u “hitne škole” za privremeno premještanje djece kada postoje problemi u školi, veće ulaganje u udžbenike za podršku okruženjima bez ekrana i financiranje osposobljavanja učitelja i odgajatelja, prenosi N1.
