Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se večeras na 79. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. U samom uvodu, poručio je da mu je “velika čast služiti nepokorivoj državi Bosni i Hercegovini, jednoj od najstarijih evropskih država”.
“Mi smo ponosni na činjenicu da se zemlja Bosna 1.075 godina spominje u historijskim izvorima. Moja država stoljećima pokazuje otpornost, hrabrost i snagu jedinstva u različitostima.
Ona nije nastala u Dejtonu 1995. ali Dejtonski mirovni sporazum jeste potvrdio kontinuitet države Bosne i Hercegovine. To su neupitne historijske i pravne činjenice. Od završetka rata 1995. do danas, Bosna i Hercegovina je napravila veliki napredak. Obnovili smo ratom porušenu državu. Ujedinili smo odbrambeni sistem, pravosuđe, poreski sistem i brojne druge institucije.
Danas se Bosna i Hercegovina nalazi pred vratima Evropske unije (EU) i Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Bosna i Hercegovina aktivno radi na tome da postane članica NATO-a i EU. To su naši strateški vanjskopolitički ciljevi, koje su jednoglasno definirali državni organi Bosne i Hercegovine”, rekao je Bećirović na početku obraćanja.
“Ljudski životi važniji od oružja”
Potom se osvrnuo na aktuelnu globalnu situaciju istaknuvši kako se “cijeli svijet suočava se s brojnim izazovima i opasnostima”.
“Nažalost, živimo u svijetu nepravde, nesigurnosti i netolerancije. Nikada u historiji čovjek nije imao više moći i, istovremeno, nikada se nije osjećao nesigurnijim nego danas.
U protekle dvije godine suočili smo se s novim teškim izazovima, posebno sigurnosnim. Jačanje autoritarnog populizma, agresija na Ukrajinu i stradanje Gaze uveli su čovječanstvo u duboku krizu, s mnogo neizvjesnosti i straha.
Svijet je ozbiljno ugrožen siromaštvom, bolestima, prirodnim katastrofama, ratovima i nepravdom. Procjenjuje se da jedna osoba umire od gladi svake četiri sekunde. Posebno je tužna činjenica da milioni djece u svijetu žive u ekstremnom siromaštvu. Postavlja se opravdano pitanje: zašto smo dopustili da bude neuporedivo veće ulaganje u oružje nego u iskorjenjivanje siromaštva? Vrijeme je da svi shvate da su ljudski životi važniji od oružja. U protivnom, bojim se da kolektivno idemo u globalnu katastrofu”, istakao je.
Poručio je kako je Bosna i Hercegovina u potpunosti svjesna globalne situacije i opredijeljena da doprinese globalnim naporima te da smo posvećeni tranziciji ka obnovljivim izvorima energije i redukciji emisije štetnih gasova.
“Terorizam je ozbiljna prijetnja. Suprotstavljanje ovoj opasnosti zahtijeva zajedničke i odlučne napore. Svijet mora imati konsenzus u borbi protiv terorizma. Bosna i Hercegovina nastavlja iskazivati odlučnu posvećenost borbi protiv terorizma.
Bez otkrivanja uzroka, ne možemo rješavati probleme savremenog čovječanstva. Kretanje historije ne možemo zaustaviti, ali možemo uticati na njen smjer. Zato predlažem da se usmjerimo ka očuvanju uloge UN-a kao globalnog centra koordinacije i saradnje, važnosti reafirmiranja Povelje UN-a, jačanju multilateralnog sistema, u skladu s međunarodnim pravom, intenziviranju procesa reformi u UN-u, zajedničkom djelovanju na jačanju kredibiliteta UN-a, efikasnom implementiranju Agende 2030 i njenih ciljeva održivog razvoja; obnovi povjerenja i saradnje među nacijama o ključnim globalnim pitanjima, pružanju šanse međusobnom povjerenju, inkluzivnosti i demokratskoj viziji liderstva i jačanju preventivne diplomatije u vremenu geopolitičke fragmentacije svijeta. Zajedno otvorimo prostor za kreativnu globalnu saradnju, umjesto geopolitike rivalstva i sukoba u XXI. stoljeću”, rekao je Bećirović.
“Teška moralna kriza čovječanstva”
Naglašava kako sukobi i uništavanje nisu smisao naše civilizacije i trebamo graditi kulturu dijaloga, saradnje i mira. Upozorava da mir i stabilnost nemaju alternativu.
“Čovječanstvo je ponovo u teškoj moralnoj i političkoj krizi. UN nije adekvatno reagirao u Ukrajini i Gazi, kao što nije ni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu je flagrantni primjer kršenja Povelje UN-a i međunarodnog prava. Zato još jednom ponavljamo našu odlučnu osudu ruske agresije i podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Patnje i stradanja palestinskih civila i djece su zastrašujući. Gaza je težak poraz kolektivne humanosti u XXI. stoljeću.
Svi ljudski životi su jednako vrijedni. Civilizirani ljudi se moraju boriti za ljudska prava svih ljudi, bez obzira na njihovu rasnu, vjersku, etničku ili neku drugu pripadnost.
Bosna i Hercegovina je jedina država u Evropi u kojoj je nakon Drugog svjetskog rata počinjen genocid. To su presudili najviši sudovi UN-a. Presude o počinjenom genocidu nad Bošnjacima imaju pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj. Nažalost, ideologija, politika i mediji koji su doveli do genocida ponovo prijete Bosni i Hercegovini”, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Posebno se zahvalio Generalnoj skupštini UN-a zato što je 23. maja ove godine usvojila Rezoluciju o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. Istakao je da “ova rezolucija je visoko moralni i civilizacijski čin Generalne skupštine UN-a. Usvojena Rezolucija jednako je važna za UN kao i za Bosnu i Hercegovinu”.
“Čuvajmo istinu o genocidima u Srebrenici i Ruandi zbog prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Uprkos svim nepravdama, Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto posvećena regionalnoj saradnji, kao jednom od glavnih strateških vanjskopolitičkih ciljeva.
Bosna i Hercegovina je miroljubiva država, opredijeljena za jačanje regionalne saradnje. Zato aktivno učestvujemo u brojnim regionalnim inicijativama. Za mirnu budućnost Zapadnog Balkana je od presudne važnosti da sve države shvate kako nema promjena državnih granica. Oni koji to pokušaju dovesti u pitanje, rizikuju opasnu destabilizaciju regije, s nesagledivim posljedicama”, rekao je.
“Napadi rukovodstva Srbije na tetritorijalni integritet i suverenitet BiH”
Potom je govorio o ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
“Ovdje, za govornicom Generalne skupštine UN-a, javno želim upozoriti svjetsku javnost da rukovodstvo Republike Srbije ponovo ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Velikodržavne pretenzije Srbije prema teritorijama drugih država su suštinski razlog zašto su Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan izloženi novim opasnostima. Jedan od dokaza koji govori o tome je i destruktivna Deklaracija tzv. svesrpskog sabora.
Podsjećam, Deklaracija je usvojena u Beogradu, 8. juna ove godine. Ona nije obični deklarativni akt, već opasan velikodržavni programski dokument, koji ugrožava Dejtonski mirovni sporazum i državu Bosnu i Hercegovinu. Sadržaj ove deklaracije je apsolutno suprotan praksi u demokratskom i civiliziranom svijetu, međunarodnom i nacionalnom pravu, temeljnim načelima Evropske unije i principima na kojima se zasnivaju odnosi članica UN-a. Ova deklaracija je prijetnja regionalnom miru, nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”, istakao je.
“Ljudi u mojoj državi žele mir i saradnju”
Na kraju je poručio kako je “ponosan na svoju herojsku i dostojanstvenu domovinu Bosnu i Hercegovinu”.
“Uprkos genocidu, zločinima protiv čovječnosti i udruženim zločinačkim poduhvatima, moja država je u prethodnim decenijama postigla civilizacijsku i moralnu pobjedu.
Ljudi u mojoj državi žele mir i saradnju. Mi afirmiramo humanost i solidarnost.
Bosna i Hercegovina je globalna priča o nadi, hrabrosti i zajedništvu.
Čuvat ćemo Bosnu i Hercegovinu i njeno jedinstvo u različitostima! Na taj način doprinosimo i globalnom jedinstvu”, zaključio je Bećirović.
