Hipertenzija ili visoki krvni pritisak potencijalno je ozbiljno stanje. Zovu je tihim ubicom jer najčešće nema simptoma ili upozoravajućih znakova, a u svijetu od nje pati oko 1,13 milijarda ljudi i najveći je uzrok kardiovaskularnih bolesti, navodi WHO.
A kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, odnosno odgovorne su za 31 posto svih smrti na globalnoj razini. Među njima 85 posto otpada na srčane ili moždane udare.
“Srčani udar, moždani udar, srčana insuficijencija, bubrežna insuficijencija, potreba za dijalizom i cirkulacijski problemi u nogama” među potencijalnim su po život opasnim komplikacijama”, kaže dr. Ulrich Wenzel, predsjednik Njemačke lige za hipertenziju, koja promovira svjesnost o visokom pritisku.
Ako simptoma ima, oni su nespecifični, poput umora i slabe koncentracije, ali se obično javljaju tek kad hipertenzija dosegne tešku fazu. Mnogi ljudi vjerovatno ne znaju da pate od visokog pritiska, što nije dobro, rekao je dr Heribert Schunkert, direktor kardiološkog odjela u Njemačkom centru za srce u Muenchenu.
“Svatko bi trebao naučiti vrijednosti svoga pritiska, bez obzira na to mjeri li ga kod ljekara ili sam kod kuće”, dodaje Schunkert. “Pritisak tipično raste s godinama, ali oko 75. godine povećanja obično prestanu”, rekao je. No visok pritisak mogu imati i mladi ljudi.
Šta je normalni krvni pritisak?
U Evropi se krvni pritisak smatra normalnim ako je ispod 140/90 mm Hg (milimetara žive). Prvi broj je sistolički pritisak, odnosno pritisak u vašim arterijama kad srce kuca. Drugi je dijastolički, to jest pritisak između dvaju otkucaja. “Što je pritisak veći, veći je rizik od srčanog ili moždanog udara”, kaže Schunkert.
Rizični faktori za razvoj hipertenzije su pretilost i sjedilački način života pa se svakako može reći da i sami možete učiniti nešto da svoj pritisak spustite do normalne razine. “Ugrubo rečeno, krvni pritisak je 50 posto genetika i 50 posto vanjski faktori”, objašnjava Schunkert.
Održavanje zdrave tjelesne težine, zdrava prehrana i dovoljno vježbe tri su najvažnije stvari koje neko može učiniti za svoj pritisak. Gubitak na težini, na primjer, odmah se vidi u padu krvnog pritiska.
“Gubitak 1 kilograma spušta pritisak za 1 do 2 milimetra žive”, rekao je Schunkert. Stručnjaci zato preporučuju mediteransku prehranu. “Bogata je vlaknima, mnogo je voća i povrća, orašastih plodova i maslinova ulja”, kazao je njemački ljekar.
Ljudi s visokim pritiskom trebali bi i manje soliti hranu. Kad je tjelovježba u pitanju, za srce se preporučuje plivanje, bicikliranje, trčanje ili nordijsko hodanje. “No svaka je vježba dobra”, zaključio je Wenzel.
Oni koji završe na tabletama za snižavanje visokog pritiska obično ih piju doživotno, a želite li to izbjeći, izmijenite način života, poručuju ljekari.
Izvor: Hina
