Općina Novi Grad Sarajevo je povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine upriličila svečanost na kojoj je otvoren park “Bosanski stećak i zastava”, koji se nalazi preko puta zgrade Općine, prenosi Fena.
Park sa dva srednjovijekovna nadgrobna spomenika – stećka, koji datiraju iz 14. i 15. stoljeća a koje je Općina u saradnji sa JU “Muzej Sarajeva” u proteklom periodu izmjestila iz trolejbuskog terminala, zaštitila ih i konzervirala, upotpunjen je sa sedam zastava BiH, koje datiraju iz različitih historijskih perioda BiH.
Zastave su u povodu Dana državnosti domovine podignute, i od danas su dio historijskog parka Općine Novi Grad.
Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić je tom prilikom kazao da tih sedam zastava ima svoje historijsko utemeljenje u historiji BiH i one su potvrda kontinuiteta državnosti BiH, zajedno sa ovim stećcima.
– Ove zastave su dokaz postojanosti još od vremena stećka, koji možemo smatrati kamenom temeljcem BiH. BiH je imala svoju autonomiju, čak i onda kada je bila u okviru većih kraljevina, carstava. Imala je svoju posebnost, svoje simbole. Neka ovaj mali park bude vizuelni podsjetnik za sve naše generacije koje žive, odrastaju ovdje u Novom Gradu i Sarajevu, neka to bude podsjetnik na njihovu historiju, da vide koje je sve faze prošla naša država kako bi mi danas obilježavali Dan državnosti – 25. novembar – kazao je Efendić.
Prisutnima su se obratili bh. književnici Abdulah Sidran i Gradimir Gojer koji su pored ostalog kazali da smisao čovječanstva kroz hiljade i hiljade godina nema nikakvog drugog smisla osim onog kojeg mu daje kultura, te da je njegovanje bosanske kulture i tradicije, kao i njegovanje svake kulture i tradicije pitanje kontinuiteta.
Istraživanje o bh. zastavi kroz historiju koja je dokaz kontinuiteta BiH, još od vremena Kraljevine BiH, ali i XX stoljeća uradio je mr. historije Ervin Klepo. On je istakao da je njegov zadatak bio identificirati i hronološki posložiti najvažnija državna znamenja BiH.
– Slobodno mogu reći da pred vama stoji jedna sažeta historija BiH od 14. do konca 20. stoljeća kroz prizmu njezinih simbola – kazao je on.
Uspjeli su, pojasnio je Klepo, ući u trag izgledu zastave srednjovjekovne bosanske države iz vremena njezinih banova, od druge/treće decenije 14. stoljeća, pa do 1377. godine.
Druga zastava je zastava koju su koristili bosanski kraljevi, od 1377. do 1463. godine, kao i zastavu pokreta za autonomiju, dva pokreta koja su još tada, u okolnostima borbe protiv vrhovne vlasti Osmanskog carstva željela da izbore bosansku autonomiju.
Tu zastavu koristio je i pokret za otpor Austro-ugarskoj okupaciji 1878. godine, zastava BiH iz Austro-ugarskog perioda, zastava narodne i socijalističke Republike BiH iz perioda 1945.-1992.godine, čuvena bh. zastava nastala u okolnostima bosanske državnosti i njezine državne samostalnosti i aktuelna zastava BiH, i sa kojom se država BiH danas identificira.
Klepo je napomenuo da je u sklopu Elaborata uradio i identifikaciju devet najznačajnijih bh. grbova kroz njezinu prošlost, te da su grbovi najčešće bili temelj za ustanovljavanje forme zastave, saopćeno je iz Press službe Općine Novi Grad.
