Broj novih slučajeva i dalje raste diljem svijeta te je ključno odrediti načine za suzbijanje epidemije. Imunološki sistem štiti domaćina od patogenih organizama, uključujući viruse, bakterije, gljivice i parazite. Kako bi se izborio sa širokim spektrom prijetnji, imunološki sistem evoluirao je tako da uključuje mnoge specijalizirane tipove stanica koje komuniciraju i rade zajedno u borbi protiv infekcija.
Za ispravan rad imunološkog sistema potrebne su određene hranjive tvari. Istraživač na Školi za ljudski razvoj i zdravlje Medicinskog fakulteta Univerziteta u Southamptonu istraživao je ulogu prehrane u jačanju imunološkog sistema u borbi protiv infekcije covid-19.
Studija objavljena u BMJ Nutrition, Prevention & Health naglašava važnost prehrane u jačanju sposobnosti imunološkog sistema da se bori protiv infekcije.
Imunološki sistem
Imunološki sistem brani naše tijelo od infekcije, a imunološka memorija odnosi se na sposobnost imunološkog sistema da brzo prepozna antigen s kojim se tijelo prethodno susrelo i pokrene odgovarajući imunološki odgovor, piše News medical.
Mnogi faktori mogu promijeniti imunološki odgovor tijela. Starenje se može povezati s gubitkom sposobnosti imunološkog sistema, što se naziva imunosenescencija. Imunosenescenciju karakteriziraju smanjenje imunoloških stanica, uključujući T limfocite, B limfocite, dendritične stanice, neutrofile, monocite, makrofage i prirodne stanice ubice.
Jedan od faktora povezanih s imunosenescencijom je smanjenje imunoloških stanica iz koštane srži. Sve se to javlja u starijoj dobi pa bi to moglo biti razlog zašto su stariji ljudi podložniji covidu.
Pretilost je također povezana sa smanjenim imunološkim odgovorom. Pretile osobe obično imaju oštećenja u aktivnosti pomoćnih T limfocita, citotoksičnih T limfocita, B limfocita i prirodnih stanica ubica. Također imaju smanjenu proizvodnju antitijela i interferona-gama (IFN-y). Stoga i pretilost predstavlja veći rizik od zaraze koronavirusom. Također, pretile osobe mogu imati lošiji odgovor na vakcinisanje.
Prehrana i imunitet
Imunološki sistem funkcionira u svakom trenutku, ali specifične stanice postaju aktivirane prisutnošću patogena. Aktivacija dovodi do značajnog povećanja potražnje imunološkog sistema za supstratima koji proizvode energiju, uključujući masne kiseline, glukozu i aminokiseline.
Neke hranjive tvari, poput vitamina A i D, direktni su regulatori ekspresije gena u imunološkim stanicama. One igraju ključnu ulogu u sazrijevanju, diferencijaciji i reakciji imunih stanica.
Antioksidansi također igraju ključnu ulogu u zaštiti organizma od oksidativnog stresa. Klasični antioksidativni vitamini uključuju vitamin C i E, uključujući antioksidativne enzime kao što su katalaza, peroksidaza i superoksid dismutaza.
Stoga je zdrava prehrana presudna u borbi protiv epidemije koronavirusa. Dobra prehrana pruža okruženje u kojem imunološki sistem može brzo i primjereno reagirati na infekciju. U međuvremenu, nedostatak hranjivih tvari čini tijelo i imunološki sistem nesposobnim za ispravan rad.
Ukratko, tijelo treba vitamine i minerale kako bi se uspješno borilo protiv teškog akutnog respiratornog sindroma koronavirus 2 (SARS-CoV-2). U nekim slučajevima, čak i ako se osoba zarazi, imunološki sistem tijela može se lako boriti protiv patogena, smanjujući rizik od razvoja teške bolesti.
Pokazalo se da vitamini A, B6, folati, C, D i E, uključujući elemente u tragovima poput cinka, bakra, željeza i selena, igraju ključne uloge u potpori imunološkog sistema i smanjenju rizika od infekcija.
Izvor: N1
