Piramide, dvorci i palače simboli su moći i statusa koji su se mijenjali kroz stoljeća, no za Vikinge je to oduvijek bilo veliko i dugačko plovilo. Tome u prilog govori otkriće norveških arheologa koji se nadaju da će ovaj mjesec dovršiti iskopavanje rijetkoga vikinškog broda u mjestu Gjellestad, drevnome arheološkom nalazištu jugoistočno od Osla.
Riječ je o prvome takvom arheološkom iskopavanju u Norveškoj u zadnjih stotinu godina, piše BBC.
Premda je veći dio broda tokom stoljeća istruhlio, arheolog Knut Paasche vjeruje da će raspored željeznih čavala ipak omogućiti da se konačno izradi njegova replika.
Uz pomoć radara ustanovljeno je da je brod dugačak oko 19 metara i širok pet, što ga svrstava u rang dobro očuvanih vikinških brodova Oseberg i Gokstad Viking koji su izloženi u Oslu. Ti su brodovi pronađeni na zapadnoj strani širokog fjorda Oslo.
U 9. stoljeću Vikinzi su počeli koristiti jedra, no još uvijek su im bili potrebni snažni veslači za njihove velike pohode.
Svojim su dugačkim brodovima plovili do britanskog otočja, pri čemu su najprije napadali obalne zajednice, a zatim bi se ondje nastanili te u naslijeđe ostavljali fine zanatske radove, kao i nordijske riječi i nazive.
Nordijski Vikinzi odvažili su se i na pohode do Islanda, a neki su se nakon toga naselili na Grenlandu i Vinlandu u Sjevernoj Americi, područjima koja su kasnije nazvana Newfoundland.
Ratni brod pronađen na Gjellestadu datira iz predkršćanskog razdoblja Vikinga – 750. do 850. godine nove ere, rekao je BBC-ju Paasche iz Norveškog instituta za istraživanje kulturne baštine.
“Još ne znamo je li ovo bio brod na vesla ili jedrenjak. Ostali pronađeni brodovi, poput Gokstada i Tunea, kombinirali su veslanje i jedrenje”, rekao je Paasche, dodavši da će “presudno biti proučavanje kobilice.”
“Kobilica se jako razlikuje od ostalih, što je uistinu uzbudljivo. U priobalju je teško koristiti jedra, vjetar se stalno mijenja, pa su Vikinzi bili često prisiljeni koristiti vesla, no da biste, primjerice prešli put od Bergena do Shetlanda, bilo je bolje pričekati odgovarajući vjetar”, rekao je norveški arheolog.
Gjellestad je veliko drevno groblje Vikinga s 20 grobova i humkom Jell Mound, koji datira iz rimskoga željeznog doba (1-400. prije Krista). Spomenuti humak, drugi po veličini u Norveškoj, udaljen je stotinu metara od mjesta gdje je pronađen brod, koji je zapravo bio grob za, kako se pretpostavlja, nekog od plemenskih poglavara.
Voditelj arheološkog tima Christian Rodsrud smatra da Jell Mound označava mjesto drevnog načina pokapanja nakon kremacije, no malo je što ondje pronađeno, pa arheolog pretpostavlja da je grob u nekom trenutku bio opljačkan s obzirom na to da se sve odvijalo u doba borbe za vlast zavađenih vikinških poglavara.
Grob kao obilježje plemstva
Rodsrud je BBC-ju kazao da se “brod očigledno može povezati sa starijim grobovima, osobito s velikim humkom Jell jer su se Vikinzi željeli povezati sa svojom prošlošću”.
Brodski pokop mogao je biti upriličen za kralja, kraljicu ili za ‘jarla’, plemenitaškog ratnika. Riječ je o ranosrednjovjekovnoj nordijskoj tituli koja je ekvivalent anglosaksonskoj tituli ‘earl’ – grof.
Rodsrud dodaje da su, za razliku od ovog pokopa, među Vikinzima bili uobičajeni puno skromniji brodski ukopi.
Zasad su arheolozi ondje pronašli samo kosti velikih životinja, vjerovatno konja ili bika, ali ne i ljudske kosti i ima naznaka da su dobro organizirani pljačkaši odnijeli artefakte pronađene u grobu.
“Siguran sam da je ovo društvo imalo kontakte i s udaljenijim destinacijama, a osoba pokopana u brodu možda je krenula na neko daleko putovanje”, rekao je Rodsrud, podsjetivši da su Vikinzi trgovali i s Bizantom.
Izvor: Hina
