Wikipedija je i dalje najveće digitalno opće dobro koje nam je internet omogućio – besplatna ‘online’ enciklopedija, jedan od posljednjih “dinosaura” slobodarskog i participativnog interneta slavi 20 godina postojanja s nekoliko izazova koje mora prevladati.
“Malo čudo” u trenutku trijumfa GAFAM-a, velike tehnološke petorke koju čine Google, Apple, Facebook, Amazon i Microsoft i interneta za stvaranje profita”, kazao je za AFP historičar Remi Mathis, bivši predsjednik udruženja Wikimedia France.
Wikipediju je 15. januara 2001. utemeljio Amerikanac Jimmy Wales u isključivo nekomercijalne svrhe, s mišlju da okupi svo znanje na planetu na jednoj ‘online’ platformi uz pomoć miliona dobrovoljaca diljem svijeta koji žele podijeliti svoje znanje.
Uspjeh je bio trenutan. Prva stranica je bila na engleskom, potom je u martu 2001. osvanula njemačka i švedska Wikipedija, a ubrzo potom još deset, uključujući francusku, talijansku, kinesku, rusku i katalonsku.
Wikipedija na hrvatskom ugledala je svijetlo dana 16. marta 2003. godine
Jimmy Wales se nada da će se Wikipedija proširiti i na zemlje u razvoju.
“Vrlo je važno da sljedeća milijarda ljudi koja dođe na internet želi doprinijeti”, rekao je Wales i poželio da Wikipedia “potraje jednako dugo kao Oxford”.
Enciklopedija amatera
Sedma najposjećenija stranica na svijetu, Wikipedija sadrži više od 55 miliona članaka na 309 jezika.
Sadržaj svake stranice je nezavisan, nema prijevoda već samo originalnih tekstova.
Suprotno od tradicionalnih enciklopedija koje pišu priznati stručnjaci, ovaj zbir znanja kojeg kompiliraju amateri, često anonimni, naišao je na velike kritike i neprijateljski ton iz nekih akademskih krugova.
“Kada podrobnije znamo kako se Wikipedia nadzire, kako se pišu članci i kako se razmjenjuju podaci, možemo ipak utvrditi da postoji određena razina pouzdanosti i to je važno”, smatra Lionel Barbe sa univerziteta Paris-Nanterre.
Postoji naravno problem raznolikosti izvora i tema, a to je najuočljivije kada se radi o tematici povezanoj sa zemljama u razvoju.
Većina autora na Wikipediji je iz zapadnih zemalja i SAD-a.
Mathis, autor djela “Wikipedia: Iza kulisa najveće enciklopedije na svijetu”, objašnjava da enciklopedija privlači urbane, visokoškolovane ljude.
“Čak 80 posto, ako ne i više, članaka za Wikipediju pišu bijelci”, objasnila je Marie-Noelle Doutreix sa univerziteta Lyon 2.
Uz to, nesrazmjerno je više biografija muškaraca.
Usprkos svemu, Lionel Barbe smatra da je u trenutku trijumfa GAFAM-a, ‘online’ enciklopedija rijedak primjerak preživjelih u participatornoj utopiji slobodarskog weba, zamišljenog kao “decentralizirane mreže za dijeljenje znanja”.
“Wikipedija je, naposljetku, najveće digitalno dobro koje nam je internet dao”, ističe Barbe.
Nema reklama
Jimmy Wales ističe da ne odstupaju od svoje misije i nije im cilj povećanje prihoda.
Wikipedija se i dalje financija donacijama, a ne reklamama.
Marie-Noëlle Doutreix smatra da je opstanak Wikipedije, neprofitnog dobra, komercijalnom internetu itekako u interesu.
“Google promovise vidljivost Wikipedije, ali za uzvrat koristi njezine članke u svojoj tražilici i preko enciklopedije bilježi značajan promet”, objasnila je Doutreix.
Neki u modelu moderiranja Wikipedije vide i inspiraciju kada je u pitanju problem masovnog cirkuliranja lažnih vijesti na društvenim mrežama.
“Ne smijemo, međutim, vjerovati da je Wikipedija ta koja će nas spasiti od naših vlastitih demona. Ona ostaje alat. Ako volimo zavjere, sumnjam da nas Wikipedija može od toga odvratiti”, objašnjava Lionel Barbe.
Wikipedija se stoga suočava s dva velika izazova: nastaviti poticati rad enciklopedista i moderirati svoje vlastite sadržaje i interne baze podataka na dobrovoljnoj osnovi.
I sve, kako objašnjava Barbe, “u kontekstu snažnog rasta kolektivnih maštarija”.
Izvor: Hina / Foto: Getty
