Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ) i Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju (BNZGZZŽ) u spomen na genocid nad Bošnjacima Srebrenice i Podrinja organizirali su promociju knjige “Ja, haški svjedok“ autora Nedžada Avdića i Amele Avdić-Unkić u Novinarskom domu u Zagrebu, javlja Anadolu Agency (AA).
“Nakon Drugog svjetskog rata cijelo čovječanstvo reklo je da se zlo koje je proizveo nacizam više ne može ponoviti. Svjetski čelnici u zboru su govorili kako ljudi nikad više oko ruku neće nositi obilježja samo zato što su druge nacionalnosti ili vjere, te da se nikad više nešto slično holokaustu neće ponoviti. Samo pola stoljeća kasnije, u Prijedoru, Bošnjaci i Hrvati prisiljeni su nositi bijele trake oko ruku, a mašinerija smrti briše s lica zemlje cijeli jedan grad u samo nekoliko dana”, rekao je predsjednik VBNMGZ-a Armin Hodžić.
Samo jedna riječ bila je dovoljna da spriječi genocid, ali ta jedna riječ nikada nije izgovorena, poručio je Hodžić.
Adis Keranović, predsjednik BNZGZZŽ-a, u uvodnom obraćanju je naglasio kako knjiga “Ja, haški svjedok” govori o istini, a ne o mržnji, citirajući majke Srebrenice.
Autor knjige “Ja, haški svjedok” Nedžad Avdić, koji je preživio strijeljanje u srpnju 1995. godine, naglasio je kako je Radovan Karadžić 1992. godine, tri godine prije srebreničkog genocida, javno obznanio svoje ciljeve, među kojima su bili podjela Sarajeva, postavljanje granice na Neretvi, izlazak na more…
Bio sam 17-godišnjak, ali provođenje tih ciljeva osjetio sam na svojoj koži. Ljubiša Beara bio je motor svih ubistava, pored Ratka Mladića, što stoji i u presudama Haškog tribunala, jer je nastojao ubiti svakog muškarca kojeg se mogao domoći”, rekao je Avdić, dodavši kako je genocid započeo zapravo 1992. godine.
Dokumentarist i istraživač Alan Jakovac u predstavljanju knjige je naglasio kako je “ratni cilj Radovana Karadžića i Ratka Mladića 1995. godine bio ovladati istočnom Bosnom i Podrinjem, izbrisati granicu na Drini između Bosne i Srbije te povezati sjeverni i južni do Republike Srpske”.
Organizatori ističu kako predstavljanjem ove knjige žele podsjetiti na žrtve masovnog pokolja u “UN-ovoj zaštićenoj zoni” Srebrenica koji je, po intenzitetu ubijanja i vremenskom okviru događaja, nezapamćen pokolj civilnog stanovništva i jedna od najvećih tragedija koja se odigrala u srcu Europe na pragu 21. stoljeća.
O knjizi je govorio i Sead Alić, profesor i autor nekoliko knjiga o filozofiji medija, a ulomke iz knjige čitao je pjesnik Enes Kišević.
