Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko iskoristio je svoje ovlasti i nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Inzko je danas saopštio da je nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje javno negiranje, odobravanje, veličanje ili opravdanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina na način „koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju”.
Oni koji prekrše ove odredbe biće kažnjeni zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, najavio je Inzko.
Kako je istakao, ovo je promjene nametnuo „duboko zabrinut zbog toga što istaknuti pojedinci i javne vlasti u Bosni i Hercegovini i dalje poriču da su akti genocida, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini bili počinjeni tokom oružanog sukoba“.
U Inzkovom se saopštenju ističe da je zabrinut i zbog toga što „pojedinci i organi vlasti javno dovode u pitanje legitimitet presuda koje su donijeli Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Sud Bosne i Hercegovine i da pojedinci i organi vlasti slave ili veličaju osuđene ratne zločince“.
Visoki pretstavnik je takođe nametnuo izmjene i dopune krivičnog zakona kojima se zabranjuje javno potstrekivanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, a predviđena kazna za kršenje navedenog kretaće se u rasponu od tri mjeseca do tri godine zatvora.
Prema izmjenama i dopunama onaj ko „javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale“ kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine, dodaje se u izmjenama i dopunama.
Ista je kazna predviđena za one koji imenuju ulicu, trg, park, most, instituciju, ustanovu, općinu ili grad i sl. po ili prema osobi osuđenoj za navedene zločine.
Inzko je nametnuo izmjene i dopune u okviru takozvanih „bonskih ovlasti“, koje omogućavaju visokom predstavniku da prevlada opstrukcije zakonodavstva bosanskohercegovačkih političara po pitanja koja su od vitalnog značaja za održavanje mira.
Incko je naglasio da je ovaj potez povukao jer negiranje genocida i ratnih zločina „stvara znatne poteškoće“ za civilnu implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma i zato što su „sve zakonodavne inicijative pokrenute pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine za rješavanje ovog pitanja blokirane”.
Ove će zakonske promjene biti kontroverzne jer politički lideri u Republici Srpskoj ne prihvaćaju da masakri u Srebrenici predstavljaju genocid. Takođe su zatražili ukidanje Ureda visokog predstavnika.
Izvor: BIRN
