Prema brojnim istraživanjima, već decenijama djeca koja žive u Danskoj su uz djecu iz Holandije i Norveške među najsrećnijim mališanima na planeti, a za to su zaslužne metode vaspitanja koje primjenjuju njihovi roditelji.
Danci svoju djecu odgajaju da budu srećna, samopouzdana i uspješna, i zbog toga se već više od 40 godina zaredom nalaze pri vrhu ljestvice najsrećnijih ljudi na svijetu.
U popularnoj knjizi “Dansko vaspitanje djece” dvije autorke, majka Jessica Joelle Alexander i psihoterapeut Iben Dissing Sandahl, otkrile su šest ključnih stvari srećnog vaspitanja, odnosno kako da i dijete i roditelj tokom odrastanja budu srećni i zadovoljni.
Danska teorija vaspitanja skraćena je u lako pamtljiv akronim P. A. R. E. N. T. (roditelj), a označava šest principa koje bi svaki roditelj trebalo da koristi u odgoju.
1. Play – Igra
U Danskoj se djeca igraju samostalno, što im omogućava da otkriju svoje interese i želje, a to u konačnici dovodi do toga da djeca rade ono u čemu uživaju. Roditelji su uvijek prisutni, ali ih ne kontrolišu.
Puštanje djece da se igraju sama gradi njihovo samopouzdanje više od učestvovanja u aktivnostima koje vode roditelji.
Istraživanja pokazuju da igra omogućava djeci da iskoriste svoju kreativnost i razvijaju maštu. To je važno za zdrav razvoj mozga i dovodi do povećanog povjerenja u lične sposobnosti, što je osnova za sreću.
Evo kako to rade Danci: Odvojite vrijeme za igru koja ne uključuje ekrane. Dajte im igračke koje im razvijaju maštu i podstiču kreativnost. Motivišite mališane da se igraju napolju.
2. Authenticity – Autentičnost
Danci su iskreni prema svojoj djeci i kad je situacija dobra, ali i onda kada nije. Biti iskren i autentičan u odnosu sa djecom pomaže im da razviju jak unutrašnji kompas, jer uče da vjeruju sebi i svojim emocijama.
Učenje sebe i djece iskrenosti podstiče razvoj snažnog karaktera. Različite vrste pohvala različito utiču na djecu, s obzirom na način na koji će doživljavati sebe u svijetu. Pretjerivanje sa pohvalama za beznačajna dostignuća i pohvale zbog inteligencije umjesto zbog uloženog truda nije dobro rješenje.
S druge strane, kada dijete pohvalite za trud i zalaganje podstičete formiranje razvojnog mentalnog sklopa koji doprinosi da djeca budu uporna i samopouzdana.
Istraživanja pokazuju da će djeca kojima roditelji uvijek govore da su pametna vjerovatno lako odustati kada se suoče sa teškim zadacima. Umesto toga, fokusiranjem na proces, dijete će biti motivisano. To će mališanima pomoći da vide stvarnost kakva zapravo i jeste.
Ako se pitate kako to da učinite, odgovor je lak – budite iskreni. Ako dijete vidi da ste uznemireni, tužni ili uplašeni i pita zašto se tako osjećate, recite istinu. Djeca su pametna, ona će znati ako lažete; zato budite iskreni i recite kako jeste. Ako ste vikali na njih iz svog straha, objasnite im da ste se uplašili.
3. Reframing – Preoblikovanje
Danski roditelji neprijatne situacije čine manje “teškim” tako što uvijek pokušaju da ih preoblikuju. To je moćan način koji pomaže djeci da promijene pogled na život.
Način na koji odlučimo da posmatramo stvari utiče na to kako ih doživljavamo. Realni optimisti ne zanemaruju negativne informacije, već se fokusiraju na druge dostupne informacije kako bi stvorili bogatiju, ljepšu priču o sebi, o djeci i o životu. Preoblikovanje može da promijeni doživljaj svijeta i da učini naše živote i živote naše djece srećnijim.
Prednosti preoblikovanja su prije svega to što situacija ne eskalira. Ipak, najvažnije je što ono mijenja percepciju djece o životu i pritom čini njihov i naš život srećnijim.
Kako to možete da izvedete: Kada vaše dijete naiđe na neki težak zadatak i kaže: “Ne mogu to”, odgovorite: “Još nisi naučio”. Takođe možete da kažete djetetu kada mu je nešto teško da se to događa samo zato što to tek uči.
Kada se vaše dijete loše ponaša, fokusirajte se na razlog. Da li je gladno? Umorno? Dosadno mu je? Razmišljajte o akciji, a ne o djetetu.
4. Empathy – Empatija
To je jedna od ključnih ljudskih sposobnosti.
U Danskoj je ključno naučiti djecu da razmišljaju o tome kako je drugima – to uče i u školi. Praktikovanjem empatije Danci uče djecu kako da poštuju druge i sebe, a to pomaže i u prevenciji zlostavljanja.
Ako smo manje skloni osuđivanju, bolje ćemo razumjeti svoju i tuđu ranjivost, a to će doprinijeti međusobnoj bliskosti, uticati na stvaranje dubljih odnosa i učiniti da bude više skloni opraštanju.
Danci to rade ovako, a svako od nas može da primjeni taj model: Pokušajte da razumijete umjesto da osuđujete.
5. No Ultimatums – Bez ultimatuma
Ultimatumi podstiču borbu za moć i mogu dovesti do gubitka kontrole nad ponašanjem. Mnogo roditelja viče ili pribjegava tjelesnom kažnjavanju kao obliku disciplinovanja djece. Sami gubimo kontrolu, a od svoje djece očekujemo da je nikad ne izgube.
Ukratko, radi se o zamjeni straha povjerenjem i bliskošću. Djeca koja imaju poštovanje i razumijevanje svojih roditelja, kojoj se pomaže da shvate i poštuju pravila, razvijaju mnogo snažniji osjećaj samokontrole i odrastaju u srećnije, emotivno stabilnije odrasle ljude.
Kako to da učinite: Pokušajte da im pomognete i da ih usmjerite, a ne da ih grdite. Izbjegavajte pristup “Zato što sam tako rekao”. Izbjegavajte ultimatume i prijetnje: “Bolje to uradite odmah ili…”. Recite ne, ali uvijek budite smireni.
6. Togetherness i hygge – Zajedništvo
Hygge je bitan dio danskog roditeljstva. Učeći ih kako da kvalitetno provode vrijeme u porodici i sa prijateljima, djeca dobijaju snažan osjećaj zajedništva i opuštenosti. Stvaranje prijatne atmosfere kod kuće, zajedničko kuhanje i zajednički obrok, kao i druženje zapravo su svakodnevni mali užici koji čine danske porodice jednim od najsrećnijih na svijetu.
Njihov recept je lak: Isključite telefone i igrajte se. Odvojite vrijeme za porodicu. Spakujte malu korpu za piknik i idite sa djecom na izlet u prirodu.
Izvor: Telegraf.rs
