Danci od 1. februara više ne moraju misliti na epidemiološke mjere jer je vlada sve ukinula. Uprkos činjenici što imaju vrlo visok broj zaraženih, zaključili su da covid više nije “bolest koja ugrožava društvo”.
“Sama činjenica da su maske obavezne, ljudi imaju osjećaj da nešto nije u redu. A mi u Danskoj želimo vjerovati da se vraćamo normalnom životu”, rekao je za New York Times putnik na trajektu gdje maske više nisu obavezne.
Gotovo dvije godine od početka pandemije u Danskoj sad oko 5,8 miliona ljudi živi slobodno od covid restrikcija premda ih je gotovo jedan posto pozitivnih na koronavirus u jednom danu prošle sedmice. Osim toga, Danska je trenutno među zemljama u svijetu s najviše oboljelih po glavi stanovnika, ali i po broju hospitalizacija.
Ipak, od 1. su februara ukinute sve mjere, uključujući obavezno nošenje maski na otvorenom i u zatvorenim prostorima poput javnog prevoza.
Naime, danske vlasti tvrde da stopa hospitalizacija i smrti raste puno sporije od broja novozaraženih te da je broj zaraženih na intenzivnim jedinicama na najnižim nivoima u posljednjih nekoliko mjeseci.
Danski ministar zdravstva Magnus Heunicke rekao je da zemlja nije zaboravila pandemiju, ali i da je pravi trenutak da izvuku korist od blagih kliničkih slika koje uzrokuje omikron. Također, istaknuo je i visoku vakcinisanost nacije – čak 81 posto populacije je posve vakcinisano, a 62 posto ih je primilo i booster dozu.
“Obećali smo ljudima da ćemo se otvoriti čim ćemo moći. No, ako se pojavi nova varijanta virusa, ako vakcine postanu neefikasne, nećemo oklijevati povući nužne korake. Takav je dogovor”, rekao je Heunicke u intervjuu.
Budućnost suživota s virusom u bogatim zemljama
I dok brojne evropske zemlje polako i oprezno popuštaju mjere, nordijske zemlje kreću se prema tome puno brže. Norveška je ovaj mjesec također ukinula gotovo sve mjere, uključujući i obavezan rad od kuće, zabrnu točenja alkohola i zabranu održavanja treninga i takmičenja u amaterskim sportovima.
Glavni danski zdravstveni stručnjaci kao i građani pozdravili su ovu odluku vlasti, a ona bi mogla biti naznaka budućnosti u kojoj si bogate zemlje “mogu priuštiti život s virusom” dok god imaju visoku stopu vakcinisanih građana, snažne kapacitete testiranja i jaku zdravstvenu infrastrukturu.
Nema garancije da se nakon omikrona neće pojaviti ozbiljnija varijanta virusa, upozoravaju virolozi, zbog čega bi se otvaranje Danskoj moglo obiti o glavu.
U subotu su hiljade mladih u Kopenhagenu pohrlili u noćne klubove koji su se prošle sedmice otvorili prvi puta nakon gotovo dva mjeseca. Na moto utrci u zatvorenom se skupilo 7.000 tinejdžera koji su rekli da ne riskiraju puno.
Premda je koronavirus sveprisutan u Danskoj, ulice, kafići, restorani i dućani su puni. Deseci hiljada građana nalazi se u izolaciji zbog pozitivnog testa, ali zaposlenici su se vratili na radna mjesta, a kafići i restorani više nisu obavezni zatvoriti vrata u 23 sata ili tražiti potvrdu o vakcinaciji.
Riskantna strategija
Neki smatraju da će otvaranje dovesti do vrhunca broja zaraza polovicom februara, a neki su dansku strategiju nazvali riskantnom. Stephen Griffin, profesor virologije na Univerzitetu Leeds u Engleskoj, rekao je da neovisno o slabim poveznicama između infekcije i teških kliničkih slika ne treba zanemariti faktor hospitalizacija i smrti.
Dr. Jens Lundgren, profesor infektivnih bolesti na Univerzitetu Copenhagen, rekao je da bi se kontroliralo trenutno širenje infekcije, Danska bi trebala nametnuti takva ograničenja koja ne bi bila ni blizu proporcionalna opasnosti koju virus sad predstavlja za javno zdravlje.
Lockdown među prvima
Danska je bila među prvim zemljama u Evropi koja je 2020. uvela lockdown iako nisu imali drastične brojke kao neke druge zemlje. Restrikcije su se mijenjale, a građani su uglavnom bili zadovoljni fleksibilnim pristupom. Također, iako je vlada povukla neke vrlo nepopularne poteze, poput masovnog pomora 17 miliona kuna nerčeva na farmama zbog straha od mutacija virusa, građani i dalje imaju veliko povjerenje u vladajuće.
“Čak nismo morali ni razmišljati o uvođenju obavezne vakcinacije. Ovdje je zbilja dobro živjeti, svjestan sam toga”, rekao je ministar Heunicke.
Jedna od djevojaka koja je ovaj vikend iskoristila za izlazak, Sara Vang (20), rekla je da je većina mladih prihvatila ideju života s virusom. Ispričala je da je nakon što se zarazila početkom godine, imala kratko visoku temperature i na trenutke probleme s disanjem, i to nakon tri doze vakcine. “Oboljeti od covida s teškim simptomima također se čini kao dio novog normalnog”, rekla je.
Neki pak smatraju da se nije trebalo ići tako brzo u tako drastične promjene te da je obavezno nošenje maski trebalo ostati na snazi, da bi se ljudi osjećali sigurnije.
Rekorni brojevi
Posljednjih sedmica u Danskoj je hospitaliziran rekordan broj ljudi – 1.249 od ponedjeljka. Premda i dalje imaju jednu od najmanjij stopa smrtnosti od covida u Evropi, sad umire više ljudi nego u prvim sedmicama pandemije.
Ali, u jedinicima intenzivne njege nalazi se samo 31 osoba, najmanje od novembra. Ljekari govore da se pacijenti otpuštaju iz bolnice brže nego što dođu novi.
Profesor političkih nauka Michael Bang Petersen zaključio je da se jako promijenila percepcija pandemije u javnosti i da Danci sad covid doživljavaju kao najslabiju prijetnju od početka pandemije. Smatraju da je omikron uticao na tu percepciju.
S druge strane ministar zdravstva upozorio je da je cilj ukidanja mjera izbjeći bilo kakav lockdown do iduće zime, ali i da trenutna strategija možda nije održiva jer si ni oni ne mogu priuštiti troškove testiranja dugoročno, piše NY Times.
Izvor: N1
