U Prijedoru je danas na Trgu majora Zorana Karlice obilježen Dan bijelih traka, prvi put nakon devet godina bez organizovane mirne šetnje glavnom ulicom u pješačkoj zoni, javlja Anadolu Agency (AA).
Iz Građanske inicijative “Jer me se tiče” naveli su je da je načelnik Policijske uprave Prijedor zabranio mirnu šetnju povodom Dana bijelih traka, dan pred obilježavanje iako su i ove godine uredno najavili skup i ispoštovali sve ono što Zakon o javnom okupljanju bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska predviđa.
Dodali su da je u obrazloženju između ostalog navedeno da je za taj dan prijavljeno više skupova i da bi odobravanjem svih tih okupljanja “došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja”.
Porodice stradalih, više udruženja i nevladinih organizacija te predstavnika političkog i društvenog života na Trgu Zorana Karlice, položili su 102 ruže za ubijenu djecu.
Na trgu su čitana imena i starost ubijene djece, a građani su položili cvijeće na lokaciji na kojoj je moguća izgradnja memorijala za 102 ubijene prijedorske djece. Na toj lokaciji prethodno su učesnici obilježavanja preuzeli ruže sa imenima ubijene djece, nakon čega su otišli na lokaciju obilježavanja.
Fikret Bačić, predstavnik roditelja ubijene djece grada Prijedora i jedan od organizatora obilježavanja Dana bijelih traka, rekao je da je svake godine 31. maj bolan za njega, ali i za ostale žrtve.
“Podsjeća me na onaj 31. maj 1992. godine kada smo morali staviti bijele trake, morali se obilježiti nekome ko nas je gledao kroz snajper i drugo oružje – da sam ja taj, da me može ubiti, da ne odgovara za to, da me može maltretirati, odvesti u logore ili bilo gdje. Ti dani su jako bolni”, rekao je Bačić.
Osvrnuo se i na odluku policijskih vlasti u Prijedoru da zabrane mirnu šetnju povodom 31. maja, ističuću kako se žrtve osjećaju poniženo i diskriminirano.
Istakao je da su prethodnih devet godina mirnu šetnju organizovali bez ijednog incidenta i bez mrlje.
“Dobili smo rješenje načenika Policijske uprave da ne možemo organizovati mirnu šetnju. Iako je jučer obilježena ‘Odbrana grada Prijedora’, ne znam od koga, od čega, na kojoj su se obraćali i ponižavali današnji dan, blokirali saobraćaj u gradu. U zakonu o javnom okupljanju ne piše da se ne smije šetati i da se ne treba tražiti posebno odobrenje osim ako se presjeca magistralni put. Mi idemo pješačkom zonom, nama je zabranjeno, a drugima nije da blokiraju saobraćaj što je jedan vid diskriminacije odnosno pokušaj zabrane obilježavanja”, rekao je Bačić.
Edin Ramulić, aktivista Građanske inicijative “Jer me se tiče”, na pitanje o zabrani organizovanja mirne šetnje novinarima je rekao:
“Prijedorska policija je počinila najveći dio zločina u opštini Prijedor od 1992. do 1995. godine. 31 policajac iz Prijedora je pravosnažno osuđen za ratne zločine. Tadašnji načelnik policije Simo Drljača je bio optužen i po tački genocida i on je ubijen prilikom hapšenja. Policija je odgovorna za smrt 817 ubijenih logoraša u logorima ‘Keraterm’ i ‘Omarska’ gdje su oni počinili sve te zločine.”
Prema njegovim riječima, policija je nakon svih ovih godina bila u službi zaštite onih koji osporavaju sjećanje i koji pokušavaju da suzbiju one koji njeguju kulturu sjećanja.
On smatra da je policija u nekoj budućoj krizi opet prijetnja protiv koje se treba boriti.
Elvedin Hamzić iz Prijedora, bivši logoraš, rekao je da je prošlo 30 godina otkako su srpske vlasti putem lokalnog radija proglasile da nesrpsko stanovništvo na svoje kuće okači obilježje u vidu bijelih čaršava, a prilikom kretanja kroz grad moralo je da stavi obilježje bijele trake.
“Jako je teško, tužno i bolno da nakon 30 godina na ovaj način tragamo za istinom. Ono što je zasigurno da mi povratnici u grad Prijedor poslije 30 godina od najvećeg zločina koji je počinjen u gradu, zasigurno nećemo stati obilježavati ovaj dan i insistirati na izgradnji, na ovom lokalitetu, spomenika ubijenoj djeci”, rekao je Hamzić.
Među onima koji su danas obilježili Dan bijelih traka u Prijedoru bila je i Muzafira Melkić iz Kozarca.
“Teško je svima nama, ne samo meni, nego svima nam je teško. Trideset godina je prošlo, ne daju ni spomenik, ne daju evo ni obilježavati. Nema se tu šta reći. Oni su sve svoje rekli”, rekla je ona.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana, među kojima 102 djece, kao i u spomen na 1992. godinu, kada su tadašnje srpske vlasti izdale naredbu da svi građani i građani nesprske nacionalnosti moraju na svoje kuće staviti bijele plahte, a ukoliko izlaze iz kuća moraju nositi bijele trake oko ruke.
U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore “Keraterm”, “Omarska” i “Trnopolje” te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.
Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma, ali i poručuju da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima.
Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i Dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.
BH Glas/ AA / Foto: Gorana Jakovljević /AA
