Tobias Grotkjær Elmstrøm, ima 40 godina, rođen je i odrastao u Horsensu a danas živi i radi u Arhusu: Oženjen je Christinom i zajedno imaju dvoje djece. Duboko je zainteresiran za socijalna pitanja i stoga se odlučio kandidirati na predstojećim parlamentarnim izborima u Danskoj ispred stranke Moderaterne u Velikoj izbornoj jedinici Istočnog Jyllanda. Ima pravno obrazovanje i radi kao advokat. U proteklih 8 godina osnovao je advokatsku firmu u Arhusu sa 37 zaposlenih.
Gospodine Grotkjær Elmstrøm, koji je to okrug u kojem se kandidujete?
– Okrug je Istočni Jylland (općine Århus N, Ø, V i S, Randers N i S, Djurs, Favrskov, Horsens, Skanderborg i Hedensted).
Koje je Vaše političko opredjeljenje?
– Ja sam socijalni liberal, što znači da podržavam slobodu i zajednicu u kojoj se poštuje pojedinac i njegova/njena sloboda samoodlučivanja. Ta zajednica je zapravo društvo izobilja koje funkcioniše kao sigurnosna mreža.
Koje su Vaše političke vizije u vezi sa danskim društvom kao cjelinom?
– Mi moramo zadržati slobodu u kojoj ćemo moći slijediti svoje snove, ali slobodu u kojoj postoji jednakost među ljudima. Jednakost i ravnopravnost postižemo kroz naše društvo izobilja kao što je besplatan pristup obrazovanju, zdravstvu i radnom tržištu.
Koje su Vaše vizije u vezi integracije stranaca i izbjeglica u dansko društvo?
– Mi kao zemlja trebamo i dalje da budemo otvorena država u koju se može doseliti i integrisati u društvo. Ovdje trebamo da stavimo tačku na dosadašnju politiku prema strancima i izbjeglicama, koja ne rješava probleme koje imamo sa zapošljavanjem, te zato čujemo sve više i više priča o integrisanim strancima sa stalnim poslom i primanjem, koji moraju napustiti Dansku.
Koja su to politička rješenja u vezi problema integracije u dansko društvo?
– Trebamo osigurati zajednički temelj vrijednosti sa međusobnim poštovanjem, te zato moramo da se ogradimo od paralelnih grupa u društvu i kultura protivnih Danskoj. To je način koji najbolje mogu opisati kao ”Pričaj sa svojim komšijom”, zato što je dijalog i razumijevanje jedini put naprijed. Mora postojati mogućnost za sve one koji mogu i žele biti u Danskoj i doprinijeti zajednici. Zato treba da bude lakše dobiti dozvolu boravka.
Treba li Danska biti multietničko društvo u budućnosti ili trebamo težiti kao homogenom društvu?
– Danska ne treba da bude homogeno društvo i treba da bude mjesta za sve, neovisno odakle ko dolazi porijeklom i u šta vjeruje. Međutim, moraju se poštovati one vrijednosti, koje čine kamen temeljac danske kulture, kao što su tolerancija i međusobno poštovanje, spolna jednakost, sloboda bez negativne društvene kontrole i poštivanje danskih zakona i pravila.
Koju ulogu igra radno tržište i zapošljavanje u Vašoj političkoj misiji?
– Ja sam osnovao firmu od same nule i moj pristup radnom tržištu i zapošljavanju je da učinimo olakšice za firme da nastave postojati, a za novoosnovane lakši početak. To treba da podstiče bolji rast i kroz to bolje mogućnosti za radno tržište.
Mi kao država trenutno imamo problema sa mnogim nepopunjenim radnim mjestima, pa zato trebamo razmišljati o useljavanju stranaca na drugi način. Ja mislim da kanadski sistem poena daje dobru polaznu tačku, gdje se koriste kriteriji kao što su obrazovanje, demokratska tradicija i stručne kvalifikacije u deficitarnim oblastima.
Kakva su Vaša razmišljanja na području obrazovanja?
– Moramo se udaljiti od utrke u ocjenama, koja je nastala u današnjem sistemu, tako što ćemo uvesti gornju granicu za ocjenu sa kojom se postiže pristup na neka obrazovna mjesta. To isto je i jedan od prijedloga reformske komisije na području obrazovanja. Nisu ocjene nužno ono što stvara najbolje radnike nakon škole i studija. U mojim očima, to je i stras i želja da se radi posao na određenom području oblasti, koji su takođe važni.
Osim toga, imam jaku želju da osiguramo dobro zdravlje studenata, zato što ih je trenutno previše koji se bore sa psihičkim pritiskom. To je veliki problem, kada studenti napuste školovanje upravo zbog psihičkog pritiska. Ovdje se zalažem za pomoć psihologa koja bi se proširila i na omladinu.
Poznajete li bosansku zajednicu u Danskoj?
– Imam više prijatelja bosanskog porijekla i poznajem bosansku zajednicu prilično dobro. Osim toga posjetio sam i Bosnu i Hercegovinu sa jednim od mojih prijatelja Bosanaca, sa kojim sam radio kao advokat. To je jedna prelijepa i fantastična zemlja. Moje mišljenje o Bosancima u Danskoj je da su najbolje integrisana manjinska grupa, koja želi Dansku i doprinosi razvoju zemlje.
Šta sa Vama dobijaju obični građani, ako budete izabrani u parlament? Posebno mislimo na građane sa manjinskim porijeklom.
– Sa mnom u parlamentu dobijate kandidata, koji je koristio mnogo godina na sticanje praktičnog iskustva na radnom tržištu, i kao radnik i kao poslodavac. Mislim da mi to daje sasvim drugi ”kofer iskustava” koja mogu koristiti da otvorim neka vrata i uvedem razum i neke razborite odluke i rješenja stavimo na stol.
Za građane sa drugim etničkim porijeklom sam se zalagao kroz moj posao, za izbjeglice i strance, koji su se morali boriti da ostanu u Danskoj. U mojim očima nije smisao da se mora voditi borba, borba onih koji žele Dansku i žele doprinijeti. Zato je moja želja i da se promijeni dosadašnja politika prema strancima i izbjeglicama.
BH Glas / Razgovarala: Dženana Đozić Šečić
