Ovisnost o društvenim mrežama povećava rizik od razvoja depresije i usamljenosti, pokazalo je novo istraživanje.
Devet od deset Danaca je na društvenim mrežama kao što su Facebook, Instagram i Snapchat.
Ali otprilike dva posto, što odgovara oko 86.000 ljudi, imaju problem da kontrolišu upotrebu društvenih mreža, i razvijaju definitivnu ovisnost.
To pokazuje nova studija iza koje stoje istraživači sa danskog Državnog instituta za javno zdravlje (Statens Institut for Folkesundhed) na Univerzitetu Južne Danske (Syddansk Universitet), piše Ritzau, prenosi DR.dk.
Reprezentativni uzorak od 1.958 ljudi u dobi od 16 do 64 godine upitan je tokom dvije godine o njihovoj upotrebi društvenih mreža.
Ako 2,3 posto s problematičnom upotrebom društvenih mreža prebacite na nacionalni nivo, to odgovara 86.000 Danaca.
Ovo objašnjava istraživač i glavni autor studije, Ziggi Santini.
– Može se raspravljati da li je dva posto visoka ili mala cifra. Vjerujem da je to relativno visok broj, gledano u svjetlu činjenice da mnogi umanjuju potencijalne posljedice tehnologije koju gotovo svi u populaciji svakodnevno koriste.
Studija također pokazuje da ljudi s ovisnošću o društvenim mrežama imaju tri puta veći rizik od razvoja depresije i četiri i po puta veći rizik da se osjećaju usamljeno.
Također su pod većim rizikom da izgube neke od svojih bliskih društvenih odnosa.
Studija također pokazuje da više od polovine ispitanika – otprilike 60 posto – ima simptome ovisnosti, dok 30 posto ne pokazuje znakove problematičnog odnosa s društvenim mrežama.
Prema Ziggiju Santiniju, ovisnost o društvenim mrežama počinje kada one postanu prekretnica u svakodnevnom životu.
Na primjer, ako stalno razmišljate ili planirate kada biste sljedeći put trebali provjeriti ažuriranja ili objaviti novi post.
Kada ovisnost može ići dalje od mentalnog i društvenog blagostanja, prema istraživaču, to je povezano s činjenicom da su društvene mreže – suprotno njihovom nazivu – sušta suprotnost društvenim.
– Ne znam ko je smislio termin društvene mreže, ali to je loš termin, kaže Zigi Santini i nastavlja:
– Oni stvaraju digitalnu vezu, ali mogu stvoriti i društvenu distancu, gdje se ljudi skrivaju iza profila koji često ne govori mnogo o tome ko su oni zapravo.
Prema njegovim riječima, dugoročno je “malo vjerovatno” da će to dovesti do dobrih i bliskih odnosa:
– Vjerovatno je upravo suprotno, a to, čini se, potvrđuje i naša studija, kaže on.
Studija je upravo objavljena u časopisu “International Journal of Mental Health and Addiction”.
