Zimi se rizik od smrti zbog srčanog udara povećava do 36 odsto, bez obzira na to da li ljudi žive u hladnijem ili toplijem klimatskom pojasu, upozoravaju stručnjaci bolnice “Dobar Samarićanin” u Los Anđelesu.
Niske temperature, naročito praćene vjetrom i dužem izlaganju hladnoći, izazivaju povećanje pulsa (srčane frekvence) i povećanje gornjeg (sistolnog) krvnog pritiska. Vremenske promjene predstavljaju fiziološki stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a tijelo zdrave i tijelo bolesne osobe različito reaguju.
Hladnoća posljedično doprinosi sužavanju krvnih sudova i smanjuje dopremanje kiseonika do srca. Kada udišemo hladan vazduh, srce je dodatno aktivirano i potrebno je više kiseonika.
“Veći je broj srčanih udara kada je hladnije. Ljudi borave u toplim prostorijama i onda izađu napolje i to nikako ne prija srčanim bolesnicima”, rekao je za B92 prof. dr Miljko Ristić, kardiohirurg.
Povišen rizik postoji kod osoba:
– sa koronarnom bolešću srca, (angina pektoris, preležan Infarkt miokarda),
– osoba sa više pridruženih hroničnih bolesti (neliječen povišen krvni pritisak, osobe sklone poremećajima srčanog ritma, dijabetes, šlog, – osobe sa visokim masnoćama u krvi, osobe koje konzumiraju veće količine alkohola, pušači i osobe koje vode sedentarni način života),
– starija populacija.
Srčani bolesnici ne bi smjeli da izlaze kada je izražen subjektivni osećaj hladnoće (vjetrovito, hladno, vlažno vrijeme). U slučaju da moraju da budu napolju, ne smiju mnogo da se naprežu. Potrebno je da smanje fizičku aktivnost na minimum.
Preporučljivo je slojevito oblačenje, postepeni izlazak iz zagrijane u hladniju prostoriju do izlaganja niskim temperaturama i bez većih fizičkih naprezanja, savjetuje za B92 prof. dr Miljko Ristić.
Izvor: b92
