Hoće li iznemogli, oronuli i istrošeni radnici, narušenog zdravstvenog stanja, konačno dočekati odlazak u zasluženu mirovinu na dostojanstven način
Državna premijerka Mette Frederiksen obnašala je funkciju ministrice za rad i zapošljavanje (beskæftigelsesminister) u periodu oktobar 2011 – oktobar 2014, kada je njena Socijaldemokratska partija preuzela vlast od liberala u Danskoj. U tom periodu donesne su tri veoma bitne, mnogi će reći, i bolne reforme čije su posljedice osjetili na svojoj koži oni najslabiji u društvu, posebno bolesni i iznemogli radnici. Urađena je reforma bolovanja (sygedagpenge), prijevremene penzije (førtidspension) i socijalne pomoći (kontanthjælp).
Pored financijskog efekta u vidu ušteda u iznosu od 3,5 milijarde DKK (oko 875 miliona BAM), reforme su imale za cilj zapošljavanje na hiljade radnika, jer je privredni rast zahtijevao dodatnu radnu snagu. Cilj je bio aktivirati pasivne primaoce socijalne pomoći i potencijalne penzionere, i na taj način, popuniti domaćom radnom snagom upražnjena radna mjesta.
Poseban fokus je posvećen reformi prijevremene penzije. Reformom je ukinuta mogućnost penzionisanja osobama ispod 40 godina starosti, osim u rijetkim i posebnim slučajevima, a osobe starije od 40 godina trebale su proći kroz poseban vid provjera radnih sposobnosti i aktiviranja, takozvani ”ressourceforløb”, u trajanju od jedne do pet godina. Mnogi iznemogli, oronuli, istrošeni i bolesni radnici doživljavali su to kao veliko poniženje i totalno nepovjerenje sistema, što ih je posebno teško pogađalo, jer su se nakon dugogodišnjeg rada nadali dostojanstvenijem odlasku u zasluženu mirovinu.
U predizbornoj kampanji socijaldemokrati, koji su pobijedili na izborima i formirali vladu na čelu sa sada državnom premijerkom Mette Frederiksen, dali su mnoga obećanja o sveukupnom boljitku i poboljšanju blagostanja u Danskoj. Pored više pedagoga u vrtićima i dnevnim institucijama, zapošljavanju dodatnih hiljadu medicinskih sestara u bolnicama, očuvanju okoliša, itd. poseban fokus je bio na uvođenju takozvane diferencijalne penzije koja bi omugućila iznemoglim, oronulim i istrošenim radnicima dostojanstven odlazak u mirovinu, bez dugogodišnjih raznih provjera i aktiviranja.
Upravo je Mette Frederiksen obećevala iznalaženja modusa diferencijalnog, odnosno dostojantvenog, penzionisanja za iznemogle radnike. Da li se pokajala zbog prijašnje reforme penzionog sistema, koji je sama kreirala prije 5 godina, kako će izgledati eventualni novi prijedlog, i hoće li uskoro zaživjeti u praksi – ostaje nam da vidimo. Do tada, dok su predizborna obećanja još na čekanju, ponovit ćemo ukratko trenutno važeće propise za odlazak u mirovinu.
Prijevremena penzija (førtidspension)
Starosna dob preko 40 godina, a samo u posebnim i ekstremnim slučajevima osobama od 18-39 godina. Radna sposobnost treba biti potpuno i trajno smanjena, bez ikakve mogućnosti za samoizdržavanje. Prije dodjele penzije treba proći kroz provjeru radnih sposobnosti i aktiviranje u trajanju od 1-5 godina (ressourceforløb). Mjesečna bruto penzija za samce/-ice trenutno inosi 18.875 kruna a za osobe u braku/partner 16.044 krune.
Senior prijevremena penzija (seniorførtidspension)
Pet godina prije odlaska u narodnu penziju. Dodjeljuje se bez radnih proba i provjera osobama čija je radna sposobnost umanjena, a koje su bile zaposlene najmanje 20-25 godina u Danskoj. Primanja su identična kao kod prijevremene penzije.
Narodna penzija (folkepension)
U periodu od 2019-2022 starosna granica se pomjera sa 65 na 67 godina, ovisno o godini rođenja. Trenutno mjesečna puna bruto penzija za samce/-ice iznosi 13.250 kruna a za osobe u braku/partnere 9.780 kruna. Uslov je, boravak u Danskoj u trajanju od najmanje 40 godina, od svoje 15.te godine života do penzionisanja. Kraći boravak znači umanjena, takozvana reciopročna penzija. Dobijanjem jedne od pomenutih penzija ostvaruje se pravo i na takozvanu radnu penziju, koju isplaćuju penzioni fondovi, u koje ste, vaš poslodavac ili vi lično, tokom rada uplaćivali premije.
BH Glas / S. O.
