Srijeda, 23 Septembra, 2020
Naslovnica Aktuelno Zakonodavstvo Pravila zaposlenja u Danskoj za građane izvan EU

Pravila zaposlenja u Danskoj za građane izvan EU

U posljednjih nekoliko godina – posebno od posljednjeg proširenja EU na zemlje Istočne Evrope – veliki fokus u Danskoj jeste na termin „pokretljivost radne snage“ (arbejdskrafts bevægelighed).

Obzirom da i znatan broj građana/državljana iz BiH jeste zainteresiran za traženje posla u Danskoj, stoga se ovoga puta fokusiramo na zakonske odredbe koje reguliraju dovođenje radne snage izvan zemalja EU.

Pošto je uistinu riječ o velikoj i po svemu posebnoj i kompliciranoj oblasti, koja je regulirana i najrigoroznijim zakonom u Evropi, danskim Zakonom o strancima (Udlændingeloven), stoga ćemo se i u našem tekstu ograničiti na generalne detalje koji se tiču osoba koje žele raditi u Danskoj, a dolaze izvan EU. Ukoliko jedna osoba stranog porijekla tj. stranac (bez boravišne i radne dozvole u Danskoj) želi zaposlenje u Danskoj, ista osoba je obavezna poznavati danske zakonske odredbe koje reguliraju zaposlenje radne snage koja dolazi izvan Danske.

Tako, na primjer, nije naodmet znati da nordijski državljani mogu bez problema živjeti i raditi u Danskoj, dok državljani EU i državljani Švicarske, Norveške, Lihtenštajna i Islanda trebaju imati tzv. EU-boravišni dokument da bi mogli živjeti i raditi u Danskoj. Ukoliko je pak riječ o državljanima iz tzv. „trećih zemalja“ (u koje spadaju i bh. državljani sa adresom stalnog boravka u BiH) onda isti moraju posjedovati važeću boravišnu i radnu dozvolu (dobijenu od danskih vlasti) kako bi mogli tražiti zaposlenje u Danskoj.

Ovdje je međutim vrlo bitno pomenuti da postoji više različitih vrsta boravišnih dozvola u Danskoj i da sve boravišne dozvole ne daju automatsku mogućnost za dobijanje posla na danskom radnom tržištu. Posebno je u ovome kontekstu potrebno naglasiti da osobe koje rade u Danskoj bez važeće radne dozvole – izdate od isključivo danskih vlasti – da u tom slučaju i osoba koja radi i poslodavac rizikuju zakonske sankcije sa novčanom kaznom ili zatvorom.

Ukoliko osoba stranac, koja nema radnu dozvolu u Danskoj, bude primjećena da krši zakonske odredbe danskog zakonskog tržišta, takva osoba pored novčane ili zatvorske kazne rizikuje i izgon iz Danske. Međutim, isto tako treba znati da postoji čitav jedan niz uredbi koje omogućuju dobijanje radne dozvole u Danskoj, koja istovremeno znači i dobijanje boravišne dozvole, koja je u prvi mah ograničenog karaktera. Isto tako, bez obzira o kojoj je uredbi riječ – stranac koji želi raditi u Danskoj mora podnijeti zahtjev za dobijanje radne dozvole – i to se čini putem internet-portala za strance, koji žele raditi i živjeti u Danskoj. Naziv i adresa portala jeste: www.nyidanmark.dk

Na pomenutoj stranici podnosilac zahtjeva za dobijanje radne dozvole će naići na veliki broj uredbi koje su regulirane zakonskim odredbama – a sve je u ovisnosti o kakvoj vrsti zaposlenja je riječ. Ukoliko se radi o radnoj snazi gdje danske firme (iz javnog i privatnog sektora) imaju potrebu za radnom snagom, onda su danske firme te koje podnose zahtjev za dobijanje radne dozvole za takvu vrste radne snage (npr. putem tzv. Positivlisten ili Fast-track uredbom). Ovdje se uglavnom radi o kvalificiranoj ili visoko obrazovanoj radnoj snazi koja dolazi izvana – uz napomenu da ovdje postoje izvjesni izuzeci ako se radi o osobama kao što su naučnici, umjetnici, sportisti ili druga vrsta specijalista svoga zvanja.

Veliku pažnju danske javnosti jesu izazvale političke rasprave o donošenju uredbe za dobijanje radne dozvole, a potom i boravišne dozvole, uvjetovane visinom godišnjeg ličnog dohotka čija je minimalna (godišnja) granica 426.985,06 danskih kruna. Kada je u pitanju dobijanje radne dozvole treba znati da ova oblast nema samo fokus zanimanja od strane danskih političara – danske sindikalne organizacije su također posebno motivirane da se pravila danskog radnog tržišta poštuju i ne zloupotrebljavaju od radne snage koja dolazi izvan Danske.

Stoga u svim ovim uistinu mnogobrojnim odredbama postoji dosta pravila u čijem su kreiranju učestvovali i danski sindikati. Tako se npr. od firmi koje djeluju u Danskoj (i koje sasvim legitimno mogu biti strane firme) traži da takve firme poštuju zakonske odredbe danskog radnog tržišta: da firma treba da je registrovana u Poreznoj upravi Danske (Skatsregister), da se poštuju zakonske odredbe o porodiljskom odsustvu (Lov om barsel), da se poštuje odredbe o uvjetima rada (Arbejdsmiljøloven), odredbe o jednakopravnosti i jednakosti plaća (Lov om ligebehandling og Lov om ligeløn), odredbe o pravu na godišnji odmor (Ferieloven).

Zaključno na koncu ovoga teksta je ipak još jednom važno naglasiti da je uistinu mnogo detalja koje je naprosto nemoguće obuhvatiti ovim jednim kratkim tekstom, ali najvažnija poruka jeste da je za dobijanje radne dozvole u Danskoj za osobe koje dolaze iz tzv. „trećih zemalja (uključujući i BiH) neophodno podnijeti zahtjev za dobijanje radne dozvole, koju izdaju danske vlasti. Nepoštivanje ovih odredbi izaziva ozbiljne zakonske sankcije.

BH Glas / M. S.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

- Advertisment -

Najnovije

Kopenhagen će do 2025. godine postati prvi karbonski neutralan grad

Glavni grad Danske, Kopenhagen, postavlja standarde za "pametne" gradove svijeta tako što će do 2025. godine postati prvi koji je potpuno karbonski...

Dino Čopelj: Bosanski roditelji

Ako ikada budem imao priliku, da nekoga nominiram za univerzalnu medalju ljubavi, požrtvovanosti i časti, nesumnjivo bih nominirao bosanske roditelje

Amel Tuka postao otac

Najbolji bosanskohercegovački atletičar Amel Tuka postao je otac. Tuka je u oktobru prošle godine krunisao dugogodišnju ljubav i vezu s Aminom, a...

Nekropole sa stećcima i nišanima u Kreševu proglašene nacionalnim spomenicima

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH danas je donijela odluku o proglašenju serijskog dobra - srednjovjekovne nekropole sa stećcima i starim muslimanskim...