Srijeda, 25 Novembra, 2020
Naslovnica Aktuelno Intervju Alen Mešković: Raduje me kada se ljudi prepoznaju u mojim knjigama

Alen Mešković: Raduje me kada se ljudi prepoznaju u mojim knjigama

Jedan od onih koji su postali prepoznatljivi prije svega po sadržaju, ali i po kvalitetu onog što su pisali svakako je Alen Mešković, bosanskohercegovački i danski pisac . Istovremeno njegovo djelo prepoznato je i postalo aktuelno u Danskoj, obzirom da piše i na danskom jeziku, ali je isto tako prevođen i na više stranih jezika. Bio je to dovoljan razlog da ga zamolimo da nam odgovori na neka pitanja kojim našim čitaocima želimo približiti njega kao autora, ali i njegovo književno djelo.

Gospodine Meškoviću, možete li se ukratko predstaviti čitacima BH Glasa?
MEŠKOVIĆ: Dozvolite mi da šturo parafraziram mog bosanskog izdavača: ”Rođen u Derventi 1977. Od 1994. živi u Danskoj. Debitirao zbirkom pjesama Prvi povratak (2009). Za prvi roman Ukulele jam (2011), koji je objavljen u osam zemalja i po kojem je u Njemačkoj postavljena pozorišna predstava, dobio trogodišnju stipendiju danskog Državnog fonda za umjetnost. Roman Šator za jednu osobu (2016) samostalni je nastavak Ukulele jama. Preveden je na češki, bosanski i hrvatski jezik.” Dodat ću i to da se trenutno radi nova pozorišna adaptacija Ukulele jama i to na našem jeziku – u Bosanskom Narodnom Pozorištu Zenica u režiji Dine Mustafića. Premijera će biti krajem februara.

Pišete o izbjegličkom životu. Je li tema Vaše posljednje knjige ponovo vezana za izbjeglice i predstavlja li nastavak prve knjige?
MEŠKOVIĆ: Jeste. Radi se o samostalnom nastavku Ukulele jama što će reći da se roman može čitati ne poznavajući predhodni. Likovi su isti i radnja se nastavlja samo ne više u izbjegličkom kampu u Hrvatskoj, već u Danskoj.

Gdje nalazite inspiraciju za pisanje ovako značajnih djela?
MEŠKOVIĆ: Moji romani su dijelom autobiografski, dijelom insiprisani događajima iz perioda koji opisuju, dakle iz 1990-ih, kao i iz doba Titove Jugoslavije. Ja pišem na osnovu određenih iskustava – svojih, ali i iskustava ljudi koje poznajem, pokušavajući da prije svega opišem jedno vrijeme i neka naša univerzalna iskustva u njemu. Zato mi je drago što se naši ljudi u njima prepoznaju.

Migrantska kriza u našoj domovini izuzetno je aktuelna. Pratite li ta dešavanja i možete li povući paralelu sa izbjeglicama u BiH sabh. izbjeglicama iz posljednjeg rata na našim prostorima?
MEŠKOVIĆ: U romanima pišem i o diskriminaciji nas bosanskih izbjeglica, prvenstveno u Hrvatskoj. No, ta diskriminacija je mačiji kašalj u odnosu na ono što se sirijskim izbjeglicama događa danas u BiH. Neka je na čast svim organima vlasti, kao i lokalnim zajednicama i građanima, koji ne žele izbjeglice u svojim gradovima. Sve to govori o jednoj opštoj propasti, kako društvenoj tako i civilizacijskoj. O jednom pomanjkanju ljudskosti i empatije.

Vaše najnovije aktivnosti vezane su za proteste radi dodjele Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu. Nije se dešavalo da pisci koji veličaju ratni zločin i negiraju genocid dobiju tako visoko priznanje. Recite nam nešto i o tome.
MEŠKOVIĆ: Kao prvo, Handke nije negirao genocid, već ga relativizirao, bagatelizirao i opravdavao. Njegov politički angažman je problematičan pošto je podržavao režim Slobodana Miloševića koji je, kao što znamo, progonio pisce, ubijao novinare i političke protivnike. Sâmo to ga po meni diskvalificira kao kandidata za Nobelovu nagradu, no dobro, recimo da je imao pogrešnu političku procijenu. Još veći problem je to što je Handke od rata na ovamo pisao putopise i eseje u kojima širi sumnju u počinjene zločine i govori jezikom velikosrpske propagande. Zatim je širio razne konspirativne teorije u medijima poput one o muslimanskom samoubijanju u Sarajevu, itd. On je, dakle, zloupotrijebio poziciju priznatog intelektualca i zaista fenomenalnog pisca, šireći neistine što je u ovom našem dobu alternativnih činjenica i lažnih vijesti posebno problematično. Sve te njegove izjave i tekstovi, u kojima relativizira počinjene zločine i genocid, kose se sa presudama haškog tribunala. On nikad nije promijenio svoj stav, naprotiv – i dalje priča istu priču, doprinoseći istorijskom revizionizmu koji je u zemljama Balkana itekako u toku. To nije uvijek lako objasniti dijelu danske javnosti, određenim urednicima i piscima s kojim sam trenutno u debati, jer dio kulturne elite u Skandinaviji živi u tornju bjelokosti i postulira neutralnost, skrivajući se iza fraza o autonomiji književnog djela, pojma nemajući o našem balkanskom kontekstu i Handkeovoj ulozu u njemu. Srećom, ne misle svi isto i podrška mome stajalištu je takođe prisutna. Debata o Nobelovoj nagradi otvorila je, uostalom, važna pitanja poput uloge i odgovornosti intelektualca u društvu, stanja u Švedskoj Akademiji i problema istorijskog revizionizma u Evropi danas.

Kakvi su vam planovi za budućnost:
MEŠKOVIĆ: Trenutno pišem novi roman, to jest radim na dva različita rukopisa. Da li ću ih i kada završiti, ostaje da se vidi.

BH Glas / Razgovarao: V. BAŠIĆ

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

- Advertisment -

Najnovije

Norveška mora zadržati restrikcije najranije do sredine decembra

Norveška zasad mora zadržati posljednje restrikcije kako bi zaustavila širenje koronavirusa, a treba joj još najmanje tri sedmice za procjenu stanja, izjavila je...

Dan državnosti obilježen u Nevesinju

Dana državnosti Bosne i Hercegovine obilježen je i u Nevesinju, gdje su izaslanstva pravnih subjekata koja okupljaju Bošnjake Nevesinja fatihe i polaganjem...

U Sarajevu položeno cvijeće povodom Dana državnosti: Skupa gradimo i čuvamo našu domovinu BiH (foto)

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović, povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, položili su cvijeće na spomen-obilježju ”Vječna...

Podizanjem zastave na Humu počelo obilježavanje Dana državnosti BiH (foto)

Na brdu Hum iznad Sarajeva održana je ceremonija podizanja zastave BiH, u sklopu obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, a ovom događaju...