Muzej ratnog djetinjstva (MRD) u Sarajevu čuva lične priče, sjećanja i predmete koji govore o iskustvu odrastanja u ratu.
Kroz predstavljanje više različitih segmenata tog iskustva, poput traume i nedostatka hrane, ali i aktivnosti kao što su odlazak u pozorište ili bavljenje sportom želi se prikazati i istaknuti snaga i volja djece da opstanu i prežive i u teškim okolnostima.
Izvršna direktorica Muzeja Amina Krvavac u razgovoru za Fenu kaže da se rotacija stalne postavke Muzeja ratnog djetinjstva radi jednom godišnje zbog velikog broja eksponata u muzejskoj kolekciji, ali i činjenice da je svim sudionicima u stvaranju i širenju kolekcije bitno da njihove priče budu izložene u nekom trenutku.
– Naporno smo radili prošli vikend na ovoj postavci, koja ostaje godinu dana. Ova izložba broji 50 ličnih predmeta i priča koje govore o iskustvu odrastanja u ratu. I u toj izložbi prezentiramo djetinjstvo pogođeno ratom, kao višeslojni društveni fenomen – kaže ona.
Sa sudionicima u stvaranju kolekcije kontaktiraju, razgovaraju sa njima o samom postojanju Muzeja za koji kaže da je značajan za postkonfliktno društvo kakvo je bosanskohercegovačko, kao i za stvaranje zajednice ljudi koji su prošli slično iskustvo.
Muzej ratnog djetinjstva doprinosi i iscjeljenju društva. Samo sudjelovanje u stvaranju i širenju kolekcije Muzeja mnogo je više nego sam čin primopredaje predmeta i priče.
Cijeli taj proces prilika je, kaže, da sudionici pričajući svoju priču, često i prvi put, na neki način ostave dio tereta koji su nosili sa sobom godinama što im pomaže u suočavanju s prošlošću na ličnom nivou.
Za Muzej ratnog djetinjstva 2019. bila je još jedna uspješna godina, a za 2020. imaju ambiciozne planove.
Izvršna direktorica Krvavac ističe partnerstva uspostavljena s Kućom evropske historije u Briselu, gdje su trenutno izloženi neki od predmeta iz kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva. U suradnji s Memorijalnim centrom Potočari Srebrenica trenutno rade na dokumentiranju sjećanja onih čije je djetinjstvo obilježio genocid u Srebrenici.
Pokušavaju tako razgovarati o jednoj teškoj temi, iz ugla djeteta. To je u skladu s misijom i vizijom Muzeja, a žele doprinijeti što boljem razumijevanju koncepta djetinjstva u ratu, pričati o ratu i svemu što on donosi u ljudske živote. Nadaju se da tako osnažuju i djecu s područja koja sad prolaze takvo iskustvo.
– Shvatili smo da se djeci ne daje dovoljno prostora u tom segmentu. O ratu i ratnim dešavanjima obično pričaju odrasli. Često se potcjenjuje sve što djeca mogu uraditi u takvim okolnostima. Oni sami ili uz pomoć obitelji i prijatelja kreiraju mehanizme za preživljavanje – kazala je.
Istraživačke aktivnosti proširili su od 2018. i na dokumentiranje iskustava djece iz različitih dijelova svijeta, iz ratnih i/ili postratnih zona. Pripremili su tako izložbu posvećenu iskustvima djece iz Sirije koja trenutno borave u Libanonu. U suradnji s Caritasom rade na dokumentiranju priča djece iz različitih dijelova svijeta, koja borave u kampovima u Srbiji.
S UNHCR-om i Slovačkom ambasadom kreću s dokumentiranjem priča djece migranata, koji trenutno borave u prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini.
Za prvu polovinu ove godine planiraju otvaranje dodatnog prostora, u blizini postojeće lokacije u ulici Logavina gdje će ostati stalna postavka Muzeja. Osim svojih aktivnosti, u novom prostoru omogućit će partnerima i prijateljima Muzeja – ali i mladim umjetnicima da realiziraju neke od ideja poput privremenih izložbi i projekcija filmova.
Za ovu godinu direktorica Krvavac najavljuje prve izložbe i otvaranje kancelarija Muzeja ratnog djetinjstva izvan granica Bosne i Hercegovine. Prva lokacija je, kaže, Kijev u Ukrajini.
Muzej ratnog djetinjstva je, među ostalim, prošle godine bio domaćin za oko 200 stručnjaka koji su sudjelovali na konferenciji o inovacijama u evropskim muzejima, centralnom događaju na evropskoj muzejskoj sceni.
Kontinuirano prikupljaju lične predmete i svjedočenja svih onih koji osjećaju da je rat, na neki način, utjecao na njihovo djetinjstvo. Bitno je da su sudionici u stvaranju i širenju kolekcije u toku rata imali manje od 18 godina i da posjeduju predmete koje žele donirati u kolekciju. Smatraju da je svaka priča jednako važna, da doprinosi boljem razumijevanju iskustva djetinjstva u ratu. U kutku rezerviranom za videosvjedočenja ljudi pričaju svoja iskustva iz rata, dok su bili djeca.
Struktura posjetilaca Muzeja slična je strukturi turista u Sarajevu. Posjetioci su svih dobi, dolaze iz BiH, ali i iz raznih dijelova svijeta. Muzej posjećuju i strani zvaničnici za vrijeme posjeta Sarajevu, ali rijetko domaći.
Muzej ratnog djetinjstva otvoren je u januaru 2017. godine, na inicijativu Jasminka Halilovića. On je samostalno 2010. pokrenuo projekt ‘Djetinjstvo u ratu’, posvećen prikupljanju kratkih sjećanja djece koja su baš kao i on djetinjstvo provodili pod opsadom u Sarajevu. Nije ni bio svjestan šta je time pokrenuo, jer su mu se javili ljudi koji su tada živjeli u više od 30 država širom svijeta. Mnogi od njih izrazili su želju da sa njim podijele svoja iskustva i pokažu mu predmete koje čuvaju iz tog perioda te je tako nastala ideja o osnivanju muzeja – doma za sve te lične priče, sjećanja i predmete.
Izvor: Fena
