Zbog koncentracije moćnih biljnih spojeva, mnogi aktivni sastojci iz hrane pomažu u borbi protiv virusa, a favoriziraju ih praktičari narodne pa i prirodne medicine. To su, prije svega, aktivne komponente začina i biljaka (klinčići, češnjak, luk, origano, kadulja, bosiljak, komorač, metvica, ruzmarin, echinacea, zeleni čaj, cimet, kurkuma).
Redovni profesor nutricionizma na Univerzitetu u Tuzli Midhat Jašić u intervjuu za Fenu je kazao da za viruse, pa i koronavirus, nema pravih lijekova. Kad bolest nastupi, liječenje je simptomatsko. Jedini pravi lijek je sprečavanje kontakta sa oboljelima, a preventiva su još higijena, dezinfekcija i sanitacija.
Međutim, u prehrani zdravstvena ispravnost i higijena hrane su uvijek prioritet u rukovanju i konzumiranju. Slijede, nutritivna vrijednost i sadržaj biološki aktivnih (ljekovitih) tvari hrane.
- Ipak, hrana nije lijek kod bolesti kao što je Covid19, ali sigurno može pomoći u jačanju imunog sistema. Tako neka nova istraživanja, a i odavno poznate činjenice, ukazuju na to da postoji visoki stupanj vjerovatnoće upotrebe aktivnih komponenti hrane u jačanju imunog sistema čovjeka. Time i u podršci liječenju koronavirusa – kazao je prof.dr. Midhat Jašić.
Prije svega, dodao je, treba uzeti u obzir i činjenicu da su faktori od kojih ovisi jačina i vitalnost imunog sistema genetski (urođeni) i stečeni, ali i starosna dob, životni stil, stres, kvaliteta sna i druge životne navike.
I višak kilograma nosi rizike i može da smanjuje ukupan imunitet pa je dodatni riziko faktor, isto kao i fizička neaktivnost. Oba faktora dolaze do izražaja u uvjetima izolacije. Fizička aktivnost potiče cirkulaciju, uravnotežuje i imuni i hormonalni sistem.
Imuni sistem može oslabiti i stres, smanjiti aktivnosti obrambenih stanica koje su potrebne. Starenjem slabi imuni sistem, po principima biološkog sata, koji postoji u svakom živom biću. Disregulacija i smanjenje efikasnosti imunog sistema povezana je s procesom starenja, pa je vjerovatno i razlog da su kod virusnih infekcija starije osobe više osjetljive.
Kad je u pitanju prehrana, u prvoj liniji obrane organizma je probavni sistem koji čini najveći dio imunog sistema. Kisela pH vrijednost u želucu i bazna u tankom crijevu su svojevrstan mikrobicidni i zaštitni faktor, a ostali dio probavnog sistema je crijevna biota i crijevno-limfno tkivo ili GALT.
Drugi dio, kojim se može jačati imuni sistem, su širok spektar sastojaka koje se unose hranom. Iz grupe mlijeka i mliječnih proizvoda su kolostrum, probiotici, sirutka, kiselo mlijeko i mladi sir.
U njima se nalaze imunoglobulini, imunoalbumini, lizozim, slobodni nukleotidi, slobodne aminokisleine, konjugirana linolenska kiselina (CLA), lecitin, kalcij….
Iz grupe voće i povrće u posljednje vrijeme naročito je značajno bobičasto i jagodasto voće, zbog visokog sadržaja polifenola i flavonoida. Naročito antocijana i proantocijanida, koji imaju provjereno protektivne uloge. Ti sastojci djeluju kao snažni antioksidansi. Jezgrasto voće je izvor esencijalne linolenske kiseline i vitamina E.
Svaka vrsta voća i povrća sadrži za nju specifičan aktivni sastojak. U žitaricama (posebno u ljusci) nalaze se beta glukani, koji imaju antiinflamantorno djelovanje. Klica žitarica je bogata proteinsko enzimskim sastojcima, mineralima kalcijem i željezom te vitaminom E.
Gljive su poznate po sadržaju beta glukana i selena (antioksidans). Alge su značajan izvor joda i klorofila te minerala iz mora. Pivarski kvasac je izvor selena, ali i većine vitamina B kompleksa i beta glukana. Pčelinji proizvodi (med, polen, propolis, matična mliječ, vosak i perga) se koriste kao imunomodulatori. Naročito su izražena antimikrobna djelovanja začinskog povrća. Čajevi i začinske biljke značajan su izvor imunomodulirajućih i antimikrobnih komponenti.
- Kod liječenja akutne faze Covid 19 preporučuje se crni čaj, koji sadrži teofilin i snažne antioksidanse. Teofilin pomaže disanju i zbog toga crni čaj može doprinijeti kao pomoć u liječenju akutne faze bolesti. Djelimično i prevenira tj. jača imuni sistem, jer sadrži moćne antioksidanse. Isto važi i za zeleni čaj, ali u njemu je manje teofilina. Dakle, u slučaju korone treba piti crni čaj, začinjen klinčićima – preporuka je prof. Jašića.
Upotreba nekih prehrambenih sastojaka, osobito vitamina E i C, minerala Se (selen) i Zn (cink) kao i fitokemikalija, te probiotika, dokozaheksenske i eikozapentaenska kiseline su česti nutricionistički alati za umanjenje pada imunološkog sistema. Vitamin D je u novije vrijeme prepoznat kao moćan hormon u imunomodulaciji.
Terapijska koncentracija imunomodulatora iz hrane često nije dovoljna pa je mnoštvo različitih vrsta dodataka prehrani dostupno na tržištu. Neki od komponenti u ljudskom organizmu se uopće ne može sintetizirati nakon određene starosne dobi, najčešće poslije četrdesetih. To su naprimjer lipoična kiselina, koenzim Q10 i drugi, pa ih je potrebno unositi hranom. Vitamina D nedostaje kod više od 60 posto svjetske populacije.
Također je bitna i organizacija obroka. U tom smislu prof. Jašić preporučuje da se u pripremi i rasporedu dnevnih obroka treba oslanjati na umjerenost i raznolikost uz obavezno konzumiranje toplih napitaka, svježeg voća i povrća te namirnica koje se sastoje od žitarica punog zrna. Od proteinske hrane preporučuje mliječne proizvode, pileće meso i ribu. Jaja se mogu konzumirati, jedno do dvoje dnevno.
-Naprimjer za doručak kiselo mlijeko, kefir ili mlaćenice, jer su preporučeni i kod respiratornih bolesti. Čaj i bijela kafa (posebno s cikorijom) su preporučeni. Za ručak pileća supa, varivo s mesom, salata od povrća i integralni kruh. Za večeru, polovina količine namirnica od ručka, s težištem na jela od ribe i salate. Preporučuju se plave ribe i riba sjevernih mora. Od začina češće se mogu koristiti bijeli luk, đumbir i limun, ljuta i slatka paprika, biber, origano, klinčići – kaže profesor Jašić.
Za međuobroke preporučuje se voće i mliječno kiseli proizvodi. Na zalihama dobro je imati konzervirane sardine i ribu (ostale konzerve nisu za preporuku u zdravoj prehrani za starije osobe). Integralne tjestenine su značajne.
- Vrijedi poduzeti i nutritivno dijetetske mjere, za sve dobne skupine. Posebno treba poduzeti aktivnosti da bi pomogli osjetljivoj populaciji, naročito starijima od 65 godina – naglasio je prof. dr. Midhat Jašić u intervjuu za Fenu.
Izvor: FENA
