U ovom trenutku i dalje nije jasno hoće li Hrvatska ove godine imati nešto što bi se uopće moglo opisati kao turistička sezona, a još manje je jasno kako bi turizam u doba pandemije koronavirusa mogao izgledati. Hoće li i kako, barem u jednom dijelu sezone, funkcionirati hoteli, privatni apartmani i kampovi?
Cappelli: Domaći turisti ne mogu spasiti sezonu, ali će biti prioritet
“Domaći turisti ne mogu spasiti turističku sezonu u Hrvatskoj jer je njihov udio u ukupnom prometu u zadnje dvije rekordne godine bio oko 12 posto, ali turizam na njih svakako računa kada popuste mjere zaštite od koronavirusa, o čemu odlučuje Civilni štab”, izjavio je ministar turizma Gari Cappelli 15. aprila, da bi samo dan kasnije u jednom intervjuu naglasio da će “prioritetno biti domaće stanovništvo”.
“Idu na vladu određeni naši prijedlozi, o njima će se raspravljati, imamo set svega što ćemo ponuditi epidemiološkoj službi. Čini mi se da je realnije da se približimo nautičkom turizmu, kampovima, nešto što je u prirodi, na osami. Imamo prijedloga za otvaranje restorana u nekom zadnjem setu, pod nekim određenim uvjetima, je li to svaki drugi-treći stol, samo terase”, najavio je Cappelli neke promjene koje treba očekivati kada je riječ o praktičnom funkcioniranju turizma.
Cappelli najavljuje i razgovore na nivou Evropske unije, no činjenica je da je udio turizma u hrvatskom BDP-u 20-ak posto, najviši među članicama Unije, i da će izostanak prave turističke sezone biti velik udarac za Hrvatsku.
Najavljuje se sniženje cijena
Turizam u ovoj situaciji zapravo ovisi o tri faktora: 1. epidemiološkim mjerama koje neće samo tako nestati preko noći, 2. sposobnosti prilagodbe turističkog sektora važećim mjerama i 3. želji ljudi da uopće idu na ljetovanje.
Ministar turizma najavljuje da će doći do sniženja cijena.
“Bit će jeftinije, pogotovo privatni smještaj koji će sigurno za turističku potražnju biti važniji u dijelu gdje se gleda kako biti u boljoj izolaciji, kvalitetniji i bliži pristup prirodi s manje kuća u okolini i slično”, kazao je Cappelli ističući da su u sličnoj poziciji i kampovi.
Capak: Dolazak stranih turista ovisi o stanju u njihovim zemljama
Kada je riječ o epidemiološkim mjerama, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak je na konferenciji za medije izjavio sljedeće: “Ljeto se bliži, ali situacija je nepoznata. Ne znamo kakva će biti situacija u Evropi. Ako situacija bude ovakva, da druge zemlje imaju goru situaciju nego mi, nikako neće biti dozvoljen dolazak turista. Ta aktivnost više neće izgledati kao prije, epidemiolozi će donijeti odluku kako to treba izgledati. Ako u nas bude dobra slika, naši građani će moći doći na more. Dolazak stranih turista ovisit će o stanju u njihovim zemljama.”
Ministar zdravstva Hrvatske Vili Beroš je neki dan najavio: “Osobno vjerujem da ova prijetnja neće trajati toliko, no ukoliko i potraje, potrebno je naći te aktivnosti ekonomske koje su od bitne važnosti i staviti ih u neki epidemiološki okvir. Recimo, hoteli su sjajni, imaju sobe s odvojenim kupaonama, može se dostavljati hrana… Eto, nije to loš koncept za eventualna razmišljanja”, rekao je Beroš u intervjuu za RTL.
Index se za komentar obratio Zoranu Pejoviću iz Paradox Hospitalityja, konzultantske kompanije za hotelski menadžment iz Splita. Pokušali su s ovim stručnjakom za turizam definirati kako bi u doba pandemije koronavirusa, za koji i dalje nema ni cjepiva ni lijeka, mogao u svakodnevnoj praksi izgledati turizam u Hrvatskoj.
Započeli smo s ventilacijom.
“S promjenom zraka u sobama ne bi trebalo biti problema, to je izazov za zatvorene prostore poput konferencijskih dvorana i slično. Vidimo da avionske kompanije već obećavaju da će uvesti ventilaciju koja garantira promjenu zraka svakih sat vremena ili slično. Kod nas taj problem neće biti toliko izražen jer smo na moru i ventilacija će se provoditi i prirodnim putem”, kaže nam Pejović.
“Vjerovatno će maske postati obavezne za sve radnike u turizmu. Ne moramo puno gatati oko nekih stvari, možemo pogledati što sada rade u Kini u kojoj su se ponovno otvorili hoteli. Zaposlenici nose maske i rukavice, koje su ionako bile dio radne opreme u mnogim poslovima u hotelskom smještaju, pa onda dezinfekcija na ulazu u hotel, dezinfekcija na ulazu u hotelski restoran”, objašnjava on.
Prilagođavanje novim mjerama
Dodaje kako se može očekivati da će u hotelima sredstva za dezinfekciju postati standardni dio ponude, kao što su sada primjerice sapuni. Maske će postati obavezne, ali oko korištenja rukavica i dalje postoje polemike jer i one mogu funkcionirati kao prijenosnik. Ključno je često pranje ruku, napominje Pejović.
“Neki ljudi kažu da će se sve promijeniti, s čime se ne slažem. Ljudi su bića navike te se kroz historiju mijenjaju mediji ostvarivanja tih navika, a ne same navike. Ljudi će i dalje htjeti putovati i družiti se, no morat ćemo se prilagoditi novim mjerama”, smatra Pejović.
Šta je sa švedskim stolovima u hotelima? Oni izgledaju kao potencijalno vrlo pogodna mjesta za širenje koronavirusa.
“Možda će se švedski stolovi ukinuti, a možda će na svima postati obavezno ono što mnogi sada već imaju i zove se sneeze guard, odnosno zaštita od kihanja. To je nešto poput staklene ploče nad hranom koja hranu štiti od kihanja. Rukom se mora podvući pod tu staklenu ploču i uzeti hranu, a sneeze guard je uobičajeno postavljen u visini između lica i ruku. Time bi se mogla spriječiti kapljična transmisija virusa”, kaže Pejović.
U hotelima se često događaju gužve na recepciji kada odjednom dođe veća skupina gostiju.
Takve gužve se ubuduće mora izbjegavati ako se želi sprečavati brzo širenje virusa. Pejović kao rješenje predlaže check in u sobama: “Unaprijed se svim gostima dodijele sobe i vodi ih se direktno u njih čim dođu u hotel pa se tamo potpisuje obrazac za prijavu i pokazuje pasoš. Tako ćemo raditi u našem hotelu na Hvaru, u koji ćemo goste direktno dovoditi iz aerodorma Split. Mnogi hoteli sebi to neće moći priuštiti, ali oni će onda vjerovatno otvoriti više stanica za check in u hotel, recimo osam za razliku od trenutne dvije.”
Hoteli su prije nudili i razne dodatne aktivnosti, upošljavali animatore. Pejović smatra da će se to sada bar na neko vrijeme promijeniti.
“Ponuda će se sada svesti na smještaj i ponudu hrane i pića, naravno i dostavljanje istoga u sobu. Hoteli su prije nudili animatore jer im je to bila razlika u odnosu na one koji to nisu imali, cilj je bio tako marketinški privući goste. Sada jedinstvena marketinška ponuda postaju zdravlje i sigurnost”, ističe Pejović. Naglasak će ubuduće biti na očuvanju zdravlja gostiju, na tome da se provode novi standardi dezinfekcije.
Privatni apartmani bi mogli biti privlačni gostima koji dolaze svojim autima
Ovaj stručnjak za turizam predviđa da će doći i do ograničenja broja ljudi koji smiju istovremeno biti u bazenima, na plaži i slično. No Pejović ne očekuje gužve.
“Još uvijek razmišljamo o svemu tome s prošlogodišnjim stanjem uma. Neće se ljudi tako slobodno kretati kao prije, neće u jednom danu sletjeti stotine letova. Sada će se tačno znati kada svaki gost dolazi jer će cijeli put biti pomno isplaniran”, kaže Pejović.
Kada je, pak, riječ o privatnim apartmanima, Pejović smatra da bi takav smještaj mogao biti naročito privlačan gostima iz Austrije i Njemačke koji će na Jadransko more doći svojim automobilima.
“Očekujem povratak putovanja autom, mislim da će turizam izgledati kao 1970-ih. Dakle, ljudi će sada radije sjesti u auto u Münchenu i voziti 8-9 sati do mora nego u avion. Putovanje autom omogućava da cijeli put kontroliraš sam, da dođeš od tačke A do tačke B bez nekih velikih dodira s drugim ljudima. Turisti te vrste često imaju svoje iznajmljivače na Jadranu, pretpostavljam da bi se ti gosti mogli prvi vratiti”, navodi Pejović.
Prednost privatnog smještaja je i što gosti mogu sami sebi kuhati i tako kontrolirati hranu koju unose. Dezinfekcija soba će biti neizbježna, može se očekivati da će prvo pitanje turista iznajmljivaču biti: “Je li ova soba dezinficirana?”
Prednost kampova je što u njima već postoji distanca
Scene gužvi na plažama ovog ljeta najvjerovatnije nećemo gledati. No i tu postoje neke inovacije.
“Italijani već razvijaju nekakve boksove za plažu, otprilike 3 puta 3 ili 4 puta 4 metra za dvije ležaljke. Konstrukcija je od pleksiglasa. Meni to izgleda tragično, ali ljudi očito razmišljaju o svemu. Važno je i da se gosti ponašaju razumno, da drže distancu na plaži. No gužve na plažama ove godine definitivno ne očekujem”, predviđa.
Kampovi, pak, imaju tu prednost da se šatori i prikolice u njima mogu rasporediti bez problema po pravilima držanja razmaka. Najveći problem bi u kampovima mogli biti sanitarni čvorovi.
“Kampovi sami po sebi nude distancu. Problem će biti zajednički prostori. Kampovi bi mogli u ovoj situaciji imati sasvim dobru poziciju. Naročito kada je riječ o turistima koji dolaze sa svojim kamp-kućicama”, zaključuje Pejović.
Izvor: Index.hr
